Tamo gdje se stalo prošle sezone, nastavlja se i ove: neka od najposjećenijih mjesta na svijetu i dalje se pokušavaju izboriti s prekomjernim turizmom, svako na svoj način. A stvar je vrlo osjetljiva, jer je pojava masovnog turizma koja kao pošast uništava lokalne zajednice istovremeno i dobar izvor prihoda dijela iste te zajednice
Sada su se pojavile neke nove inicijative, uvode se nove mjere, neke koje su najavljene prošle godine stupile su na snagu, a tamo gdje takvih mjera nema ide se i do prosvjeda, pa i ometanja normalnog života turista.
Sve to odavno su dobro osjetili stanovnici Venecije. Godinama se bore protiv rijeka turista koje preplavljuju taj grad na jednodnevnim izletima i kao putnici cruisera, pa je uoči ove sezone uvedena dodatna taksa od pet eura za sve jednodnevne goste. No, kad je odluka gradske uprave stupila na snagu, reakcija Venecijanaca bila je neočekivana: pokrenuli su proteste protiv naplate 'ulaznice' u grad.
Kao što je poznato, novom taksom venecijanske gradske vlasti prvenstveno su se usmjerile na dnevne goste, one koji u grad dolaze od 8.30 do 16 sati, a i to ne na sve dane, nego na one u kojima takve posjete dosežu vrhunac. Nekim danima zna se dogoditi da se u osjetljivi grad slije i do 40 hiljada jednodnevnih gostiju, što izaziva potpuno zakrčenje najpopularnijih dijelova. Procjenjuje se da je prije pandemije Veneciju posjećivalo do 30 miliona turista godišnje, no tačan broj teško je utvrditi.
I druge popularne destinacije imaju svoje metode, neke od njih doista su naoko neobične, poput lanjske zabrane zaustavljanja zbog fotografiranja na rivi u Portofinu. I različiti potezi nisu ograničeni samo na Evropu. Najnoviji primjer stiže iz Japana.
Jedna od tamošnjih najpopularnijih turističkih atrakcije je planina Fuji, čak i za one koji se ne penju na njezin mitski vrh. Stanovnicima gradića Fujikawaguchika iz kojeg se pruža najpoznatiji pogled na slavnu planinu dosadilo je gledali more turista koji se žele slikati s planinskim stošcem u pozadini. Prigovaraju da za njima ostaju gomile smeća, veliki su problemi s parkiranjem, a turisti se neprimjereno ponašaju za standarde mirnog japanskog gradića, čak se penju po krovovima kuća ne bi li uhvatili što bolji kadar.
I pojavilo se rješenje: na najpopularnijoj lokaciji u gradiću podignut će veliku ogradu koja će priječiti fotografiranje Fujija. Ograda će biti visoka dva i po metra i duga 20 metara. Prethodno su pokušali sa znakovima i upozorenjima, ali turisti su se oglušili na njih. Jednako je veliki problem ogromni broj planinara koji žele na Fuji, posebno hrpe smeća koje ostavljaju za sobom. Zato je odnedavno uvedena ulaznica od 13 dolara, a broj penjača na uobičajenoj stazi ograničen je na svejedno velikih 4000 ljudi dnevno.
Puno neobičniji 'alat' smislili su u Milanu, jednoj od najpopularnijih destinacija u Italiji. Da bi smanjili masovnu navalu turista, ali još više da bi ograničili noćnu buku predložena je zabrana prodaje sladoleda i pizze nakon ponoći tokom tjedna, odnosno nakon 1.30 vikendom. Također, ograničeno je i radno vrijeme vanjskih dijelova restorana i barova.
A koliko su stvari ponegdje izmakle kontroli, svjedoče i protesti na Kanarskim otocima protiv utjecaja turizma na život lokalnog stanovništva, najviše na polju sve skupljeg stanovanja, ali i zdravstvenih usluga, gospodarenja otpadom, opskrbom vodom, buke… Dakle, sve ono što muči stanovnike većine popularnih turističkih širom svijeta, pa i kod nas, uz uobičajene prigovore na ponašanje dijela gostiju.
Protesti se šire i na druge španske gradove. U Malagi su tako naljepnicama s natpisima protiv turista oblijepili brojne kuće i zidove. Natpisi se kreću u rasponu od 'ovo je nekad bio gradski centar', do znatno agresivnijih 'smrdi na turiste'. Akciju je pokrenuo lokalni ugostitelj kojeg su stanodavci izbacili iz stana kako bi ga mogli prenamijeniti u turistički smještaj.
Istomišljenici s Kanara kažu da ih muče isti problemi, pa da čak lokalni stanovnici spavaju po automobilima i pećinama jer ne mogu priuštiti najam. Istraživanje organizacije Ekolozi u akciji kaže da je skoro 34 posto tamošnjih građana (oko 800 hiljada ljudi) u opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti. Otud i prosvjedi, posebno protiv gradnje novih hotela, pod sloganima 'Kanarski otoci su rasprodani' i 'Kanarski otoci su iscrpljeni'.
