Rat u Ukrajini ulazi u novu, opasnu fazu, a Crno more ponovo postaje jedno od ključnih poprišta sukoba. Ruski napadi na Odesu, najveću ukrajinsku luku na Crnom moru, naglo su se pojačali posljednjih mjeseci, vraćajući strah među stanovnike grada koji je dugo važio za relativno miran u poređenju s istočnim dijelovima zemlje.
Grad na meti
Ispred stambenog kompleksa Kadorr u Odesi, svega nekoliko stotina metara od obale, stanari i spasilačke ekipe okupljaju se na temperaturama ispod nule. Ruski dron pogodio je dio zgrade, raznijevši zid na 25. spratu. Među onima koji su svjedočili napadu je i Anastasija (35), koja je u Odesu izbjegla iz Donjecka nakon početka ruske invazije.
„Spavala sam i prvo sam pomislila da sanjam. Cijela zgrada se tresla. Nisam čula eksploziju, ali sam čula drugi ruski dron Šahed, bio je izuzetno glasan. Otkad sam ovdje, bilo je prilično mirno, ali posljednjih sedmica postaje sve opasnije. Još nisam odlučila hoću li se seliti, ali strah je prisutan“, ispričala je za The Guardian.
Strah koji osjeća Anastasija dijele i mnogi drugi stanovnici Odese. Sukob koji je mjesecima bio u svojevrsnoj pat-poziciji ponovo se rasplamsava, a težište borbi sve se više prebacuje na Crno more. Pojačani ruski udari uslijedili su nakon ukrajinskih napada krajem prošle godine na tankere ruske „flote iz sjene“ i na rusku pomorsku bazu u Novorosijsku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama tvrdi da je Odesa historijski ruski grad, a u decembru je otvoreno zaprijetio da će Ukrajinu odsjeći od mora. Ipak, direktno zauzimanje Odese ili njena potpuna pomorska blokada i dalje ostaju izvan realnog dometa Moskve. Na početku rata Ukrajina je potopila više ruskih ratnih brodova, uključujući i krstaricu Moskva, zbog čega je Rusija pribjegla napadima raketama i dronovima s velike udaljenosti.
Rat iscrpljivanja
Najveći nedavni napad zabilježen je 13. decembra, kada je više od 160 dronova i projektila pogodilo energetsku infrastrukturu, ostavivši velike dijelove grada danima bez struje i vode. Time je započelo razdoblje gotovo svakodnevnih napada. Prema riječima glasnogovornika ukrajinske mornarice Dmitra Pletenčuka, u januaru su zabilježena samo dva dana bez napada.
„Šahed, Šahed, Šahed… Ovog mjeseca gotovo da nije bilo dana bez napada. Rusi ciljaju energetsku infrastrukturu dan i noć, jer misle da će nas hladnoća natjerati na kapitulaciju“, kaže Pletenčuk, opisujući situaciju kao rat iscrpljivanja.
Prema njegovim riječima, stanje na Crnom moru podsjeća na šahovsku ploču bez jasnog poteza. Ukrajina je potisnula ruske ratne brodove prema Novorosijsku, ali rusko zrakoplovstvo i dalje kontroliše veliki dio zračnog prostora iznad Crnog mora, pretvarajući oko 25.000 kvadratnih kilometara mora u „sivu zonu“.
Guverner Odeške oblasti Oleh Kiper ističe da je Crno more istovremeno i prednost i slabost za odbranu Ukrajine. Dok predstavlja prirodnu barijeru, more otežava izgradnju višeslojne protuzračne odbrane kakvu imaju gradovi u unutrašnjosti zemlje.
„Najgori napad bio je 13. decembra. Nakon tog masovnog udara, najmanje 60 posto oblasti ostalo je bez struje, vode i grijanja. I danas pojedine četvrti ostaju bez struje i do deset sati dnevno“, upozorava Kiper.
Strateški cilj
Prema riječima ukrajinskih vojnih zvaničnika, cilj Rusije nije samo fizičko razaranje, već i psihološki pritisak na stanovništvo. „Kombinirani napadi raketama i dronovima imaju za cilj slamanje morala. Istovremeno se vode i psihološke operacije na društvenim mrežama“, kaže potpukovnik Denis Nosikov, zapovjednik teritorijalne odbrane na jugu zemlje.
Koliko su Odesa i Crno more važni za dugoročne ambicije Moskve, potvrdio je ranije i načelnik Generalštaba Ukrajine Oleksandr Sirski, navodeći da je krajnji cilj Rusije bio potpuno odsijecanje Ukrajine od mora.
S obzirom na to da se oko 90 posto ukrajinskog poljoprivrednog izvoza odvija morskim putem preko luka u Odeškoj oblasti, Crno more je pretvoreno u ključnu ratnu zonu. „More koje nas hrani istovremeno je i naša najveća slabost“, ističe vojni analitičar Oleksandr Kovalenko.
Ukrajina se zbog toga, prema riječima Nosikova, priprema za najgori scenarij. Odesa se utvrđuje protutenkovskim preprekama, minama i zonama uništenja. „Rusku prijetnju ćemo uvijek shvatati ozbiljno, ali vjerujem da bi pokušaj zauzimanja Odese za Rusiju predstavljao najveći poraz u ovoj regiji“, zaključuje Nosikov.