Eskalirajuća kriza na Bliskom istoku dramatično je promijenila izglede za globalne centralne banke, koje se zbog golemog šoka na strani ponude suočavaju s teškim izborom između poticanja rasta i obuzdavanja inflacije. Za azijske centralne banke u nastajanju, smanjenje kamatnih stopa postalo je rizično ne samo zbog dodatnog cjenovnog pritiska uslijed viših troškova goriva, već i zbog opasnosti od odljeva kapitala zbog pogoršanja uvjeta trgovine sa Sjedinjenim Državama, piše Reuters.
Dionice su u Aziji pale, a američki dolar kao sigurno utočište je ojačao, dok je cijena nafte skočila iznad 110 dolara po barelu. To je potaknulo strahove od dugotrajnog rata na Bliskom istoku koji bi ugrozio globalnu opskrbu energijom i potaknuo inflaciju, što bi moglo natjerati središnje banke na podizanje kamatnih stopa.
Rizici za tržišta u nastajanju
Indijska centralna banka, primjerice, namjeravala se više usredotočiti na podršku rastu održavanjem niskih kamatnih stopa, rekli su izvori za Reuters. Međutim, bijeg ulagača prema sigurnosti dolara, potaknut ratom između SAD-a i Irana, mogao bi je prisiliti na snažnije intervencije kako bi poduprla oslabljenu valutu.
Tajland i Filipini mogli bi biti prisiljeni napustiti svoju popustljivu monetarnu politiku, čak i dok rastući troškovi goriva štete njihovim ekonomijama, rekao je Toru Nishihama, glavni ekonomist za tržišta u nastajanju u Dai-ichi Life Research Instituteu u Tokiju.
"Mnoge centralne banke naći će se pred teškom odlukom jer su pod pritiskom i tržišta i vlada", rekao je Nishihama. "Kako se kraj sukoba ne nazire, rizik od stagflacije raste iz dana u dan.