Vodeći njemački ekonomski instituti još su prošle jeseni oprezno prognozirali privredni rast, ali je rat u Iranu dodatno pogoršao ekonomske izglede. U proljetnoj procjeni za ovu godinu sada očekuju rast njemačke ekonomije od svega 0,5 posto.
Vodeći ekonomski instituti Njemačke u svojoj proljetnoj prognozi znatno su snizili procjenu privrednog rasta zemlje. Stručnjaci sada, zbog posljedica rata protiv Irana, očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od samo 0,5 posto u 2026. godini, saopćeno je u Berlinu. Za 2027. godinu predviđaju rast od 0,8 posto, piše DW.
U novembru su isti stručnjaci procjenjivali da je Njemačka izašla iz recesije, ali vrlo skromno, uz rast od 0,2 posto. Za ovu godinu tada su očekivali rast od 0,9 posto, no slaba ekonomska aktivnost dodatno je usporena naglim rastom cijena nafte i plina. U međuvremenu su i njemačka vlada i Evropska komisija prepolovile svoje prognoze rasta za najveću evropsku ekonomiju.
Skupa energija guši privredni rast
„Povećanje cijena energenata zbog rata u Iranu podiže inflaciju i smanjuje kupovnu moć domaćinstava“, navodi se u novoj prognozi ekonomskih stručnjaka.
Očekuje se da će inflacija u Njemačkoj ove godine porasti na 3,0 posto, dok bi 2027. godine trebala blago pasti na 2,8 posto. Poređenja radi, tokom 2025. godine potrošačke cijene porasle su u prosjeku za 2,2 posto.
Visoki troškovi energije dodatno opterećuju kompanije, smanjuju industrijsku proizvodnju i koče privatne investicije. Stručnjaci ipak ističu da se dio ekonomskog rasta može zahvaliti javnoj potrošnji kroz finansijske pakete za odbranu i infrastrukturu.
Starenje stanovništva povećava pritisak na socijalni sistem
U fokusu izvještaja nalazi se i rast doprinosa za socijalno osiguranje te njihov uticaj na ekonomiju. Demografske promjene i starenje stanovništva dodatno opterećuju sistem socijalne zaštite.
„Troškovi socijalne zaštite rastu brže od prihoda od doprinosa, pa se očekuje da će ukupna stopa doprinosa do 2040. godine porasti na gotovo 50 posto“, upozoravaju ekonomisti.
Takav razvoj povećava troškove rada za poslodavce i smanjuje neto prihode građana, što dodatno utiče na potrošnju i privredni rast.
Predložene reforme zdravstva i njege
Prema procjenama stručnjaka, rast doprinosa mogao bi smanjiti njemački BDP do 2035. godine za između 0,5 i 0,9 posto. Mlađe generacije će tokom radnog vijeka izdvajati znatno veći dio svojih prihoda za socijalne doprinose nego prethodne generacije.
Kako bi se ublažili ti problemi, stručnjaci predlažu smanjenje troškova u bolničkom sistemu i za lijekove, jačanje preventivne zdravstvene zaštite te reforme zdravstvenog osiguranja.
Također predlažu promjene u sistemu osiguranja za dugotrajnu njegu, uključujući strožije kriterije za ostvarivanje prava na njegu, ukidanje pojedinih dodataka te reformu sistema ličnog učešća u troškovima njege starijih i nemoćnih osoba.
Ovu procjenu dva puta godišnje izrađuju vodeći njemački ekonomski instituti DIW Berlin, ifo Institut Minhen, Institut za svjetsku privredu u Kilu (IfW), IWH Halle i RWI Essen, po nalogu njemačkog Ministarstva privrede.