Bosanskohercegovačko društvo i danas se suočava raznim rodnim stereotipima, ali i diskriminacijom na osnovu spola.
Najbolji pokazatelj neravnopravnosti žena i muškaraca u BiH se pokazuje na primjeru tršišta rada.
Zvanični podaci
Prema posljednim podacima Agencije za statistiku BiH, u junu 2022. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 359.607, a od toga 208.006 žena!
Broj registriranih nezaposlenih osoba se u odnosu na maj 2022. godine smanjio za 0,3% (broj muškaraca se smanjio za 0,3%, a žena 0,2%).
Između ostalog, navodi se kako u ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom spremom (SSS) 66. 423, nekvalifikovanih (NK) 58. 489 i sa VKV i KV kvalifikacijom 53.840 osoba ženskog spola.
O tome zbog čega je znatno manje zaposlenih žena u našoj zemlji, te kakvo je stanje na području ravnopravnosti spolova u BiH razgovarali smo sa Lejlom Hodović iz Federalnog ureda za ravnopravnost spolova.
"Udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi više od 50 posto. To je zaista podatak koji je razočaravajući. Sve to potvrđuje i podatak da smo posljedni u Evropi po ukupnom učešću žena na tržištu rada. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, stopa aktivnosti muškaraca u 2021.godini bila je 60 posto, a žena 33,9 posto. Odnosno stopa aktivnosti muškaraca bila skoro duplo veća od stope aktivnosti žena. Kada govorimo o ravnopravnosti spolova, pitamo se u čemu je problem? S druge strane, treba razmišljati zašto muškarcima stavljati na teret ogromne obaveze koje nose u ovom društvu, dok imamo radno aktivne žene koje nisu dospjele na tržište rada", kazala je Hodović.
Između ostalog, istaknula je kako je veliki broj žena zaposlen na nepuno radno vrijeme, ali i dominiraju među najniže plaćenim radnicima na tržištu rada.
"Žene su češće zaposlene na nepuno radno vrijeme, u odnosu na muškarce i dominiraju među najniže plaćenim radnicima na tržištu rada. Udio žena u neplaćenom radu u Federaciji BiH je daleko veći od udjela muškaraca. Učešće žena u neplaćenom radu u domaćinstvu, uključujući rad i u poljoprivredi iznosi negdje oko 70,1 posto. Pored pružene mogućnosti korištenja porodiljskog odsustva za oba roditelja što nam omogućava Zakon o radu u BiH i dalje se 99 posto odlučuje na porodiljno odsustvo majke. To je još jedan razlog zbog kojeg žene nisu konkurentne na tržištu rada", istaknula je Hodović u razgovoru za naš portal.
Velike posljedice za društvo
Dodala je kako sve ovo ostavlja velike posljedice na društvo te da Federalni ured za ravnopravnost spolova svakodnevno radi na provođenju velikog broja aktivnosti i projekata kako bi se trenutna situacija poboljšala.
"Razlog ovakvim omjerima može se tražiti i u stereotipima. Jednostavno i dalje imamo stereotipno participiranje rodnih uloga, podjelu porodičnih odgovornosti, kao i primijetnu rodna neravnopravnost na tržištu rada. Kao posljedicu toga imamo da se žene teže odlučuju da pokrenu samozapošljavanje. Kroz mjere koje smo uradili zajedno sa Zavodom za zapošljavanje FBiH svake godine provodimo niz aktivnosti u cilju smanjenja nezaposlenih osoba i pružanje prilika za zaposljenje posebno za osjetljive kategorije. Sve mjere se rade na kantonalnom i lokalnom nivou. Također, tu ima veliki broj programa samo za žene", zaključila je Hodović za Raport.
Iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo za naš portal su kazali da je tokom prošlog mjeseca bilo 55.000 nezaposlenih, ali da je od toga 62 posto udio žena, ostatak su muškarci 38 posto.
Kako su pojasnili ovakva statistika je u kontinuitetu, te nema velikih oscilacija.
U analizi Agencije za statistiku se navodi kako također, da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom, zatim slijede osobe sa srednjom stručnom spremom, a potom nekvalifikovane osobe.
