Stručnjakinja za demenciju Ema Tejlor i menadžerka službe za informisanje u Alzheimer’s Research UK, ističe da postoji pet ključnih ponašanja koja mogu da pomognu da se razlikuje bezazlena moždana magla od ranih znakova Alchajmerove bolesti. Po njenom iskustvu, način na koji se ova ponašanja javljaju može da bude pokazatelj da li je u pitanju prolazna zaboravnost ili ozbiljnije stanje.
Zašto je osoba ušla u sobu
Ova ponašanja uključuju: zaboravljanje zašto je osoba ušla u sobu, pogrešno odlaganje ključeva, teškoće u pronalaženju prave riječi, zaboravljanje zakazanih obaveza, poteškoće u praćenju razgovora.
Prethodno navedena konkretna ponašanja pomažu da se uoče suptilne razlike između prolazne zaboravnosti i ranih znakova Alchajmerove bolesti.
Kako objašnjava Ema Tejlor, način na koji se pojavljuje zaboravnost i poteškoće u svakodnevnim situacijama može da bude ključ za prepoznavanje ozbiljnijeg problema, prenosi zdravlje.blic.
Prema njenim riječima ako se samo povremeno uđe u sobu i zaboravi se zašto ste tu, vjerovatno je riječ o moždanoj magli, ali ako je to učestali problem, mogao bi da bude znak Alchajmerove bolesti.
Ukoliko je došlo do gubitka ključa, koji je na kraju nađen, to je najvjerojatnije epizoda moždane magle, ali ako se ostave na neobično mjesto, poput frižidera, i osoba se uopće ne sjeća da je to uradila, to može da bude Alchajmer.
Treće, navodi Tejlor, ako je osobi teško da pronađe pravu riječ, ali joj kasnije ipak padne na pamet, vjerojatno je riječ samo o moždanoj magli. Međutim, ako zaboravlja uobičajene riječi i koristi potpuno nepovezane, to bi moglo da znači da treba da se obrati ljekaru kako bi se isključila Alchajmerova bolest.
Slično tome, ako se zaboravi neki zakazani termin, ali se osoba kasnije seti nakon podsjećanja ili joj slučajno dođe u misli, to je vjerojatno moždana magla. Ipak, ako ga je potpuno zaboravila, čak i nakon podsjećanja, to bi mogao da bude Alchajmer.
I na kraju, ističe Tejlor, ako se osoba osjeća mentalno usporeno, ali i dalje može da prati razgovor, to je vjerojatno moždana magla, ali ako se izgubi nit onoga što ljudi govore i često se ponavlja ista pitanja, to može da bude Alchajmerova bolest.
Razgovor s ljekarom
Ako postoji briga oko moždane magle, trebalo bi da se razgovara sa ljekarom, jer može da izazove neko osnovno oboljenje, ali većina stanja može da se liječi ili drži pod kontrolom uz pomoć ljekara.
"Moždana magla se često koristi da opiše osjećaj nemogućnosti jasnog razmišljanja. Iako sama po sebi nije bolest ili oboljenje, može da bude simptom uobičajenih stanja, uključujući menopauzu, poremećaje, hroničan bol i sindrom hroničnog umora" izjavio je i dr Sajmon Viler, viši stručnjak za znanje u Alzheimer’s Society.
Klasični simptomi demencije uključuju probleme sa pamćenjem, brzinom razmišljanja, mentalnom oštrinom i spretnošću, jezikom, razumijevanjem, prosuđivanjem i raspoloženjem.
Međutim, postoje i drugi, manje poznati znaci, a istraživanja povezuju promjene vida, sluha, dodira, ravnoteže, a najskorije i mirisa, sa ranim stadijumima bolesti.
Stručnjaci su također upozorili da problemi sa prostornom orijentacijom, poput stajanja preblizu drugih ljudi, također mogu da budu rani znaci demencije
Rana dijagnoza demencije smatra se ključnom, jer iako je stanje neizlječivo, tretmani mogu da ublaže simptome i ponekad uspore napredovanje bolesti.