Najranije gradove na svijetu naseljavali su ljudi sa sela poljoprivrednici. To su bile agrarne zajednice koje su zavisile od ekonomije zasnovane na zemljištu, što ih je poticalo da žive u naseljima kako bi smanjili vrijeme i troškove putovanja između domova i svojih parcela.
Tada, kao i danas, život u gradu bio je skuplji na svaki način, veća izloženost bolestima u gužvama, jača konkurencija za zemlju i resurse te rastući nivoi društvene nejednakosti.
Ipak, mnogi su odlučili podnijeti te troškove, navodi Univerzitet Kalifornije u Santa Barbari.
Šta je bio razlog?
To pitanje je dugo izazivalo rasprave, a arheolog Douglas Keneth sa Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari proveo je opsežno istraživanje urbanizacije u klasičnim gradovima Maja.
Odgovor, kaže on, nije jednostavan. Radi se o spletu više faktora koji su zajednički utjecali na uspon i pad ovih drevnih centara.
Pokretači urbanizma
Keneth i njegov tim objavili su rezultate u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). U istraživanju su koristili teoriju ekologije populacije kako bi kvantifikovali pokretače urbanizma širom nizina Maja u klasičnom periodu.
„Utvrdili smo da su uspon i širenje klasičnih gradova Maja rezultat međusobnog djelovanja klimatskih promjena, sukoba između grupa i snažnih ekonomija koje su proizašle iz ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu. Ti faktori su poticali koevoluciju urbanizma, sistemske nejednakosti i odnose između patrona i klijenata u gradovima“, kaže Keneth.
Koristeći isti model, istraživači su zaključili da je deurabanizacija nastupala kada su koristi života u gradu prestale nadmašivati troškove, kada je okoliš postao degradiran, a poboljšanje klime stvorilo bolje uslove za život u ruralnim područjima, gdje su ljudi imali više slobode i autonomije.
Klimatske promjene i propast gradova
Kenethov tim je od 2012. godine prikupljao arheološke podatke o promjenama u veličini populacije, sukobima i ulaganjima u poljoprivrednu infrastrukturu, te ih uporedio s novim, visokorezolutnim klimatskim podacima.
„Iskoristili smo napredak u računarskom modeliranju koji nam je omogućio da sagledamo odnose između ovih faktora na načine koji ranije nisu bili mogući“, objašnjava Keneth.
Rezultati su integrisali ranije suprotstavljene teorije, o stresu u životnoj sredini, ratovima i ekonomskim krizama, u jedinstven, dinamičan model zasnovan na ekologiji populacija.
Ova studija također nudi objašnjenje za paradoks: zašto bi agrarna društva, koja su prirodno raspršena i vezana za zemlju, odlučila živjeti u skupim i kompleksnim gradskim strukturama.
Neočekivano otkriće
„Najveće iznenađenje bilo je to što je napuštanje gradova nastupilo upravo kada su klimatski uslovi bili povoljniji,“ kaže Keneth.
„Dugo smo mislili da je pad klasičnih gradova Maja rezultat dugotrajne suše, ali pokazalo se da je priča mnogo složenija i fascinantnija.“
Šta nam to govori o današnjim gradovima
Novi rad nudi dragocjene uvide u razumijevanje savremene i buduće urbane evolucije. Uspon i pad Maja postaju ogledalo bezvremenih principa o tome kako se ljudske populacije okupljaju i raspršuju.
Danas više od 55% svjetske populacije živi u gradovima, dok je prije 6.000 godina čovječanstvo bilo gotovo potpuno ruralno.
Urbanizacija je jedna od najvažnijih tranzicija u ljudskoj historiji, ali razlozi za nastanak prvih gradova i dalje su predmet rasprava.
Rani gradovi nisu imali napredne industrije ili uslužne sektore, već su se oslanjali na agrarne zajednice koje su živjele na ivici egzistencije.
Zato nije iznenađenje što su mnogi od njih bili kratkog vijeka.
Pad klasičnih Maja: kada su prednosti nestale
Studija zaključuje da su klimatske promjene, sukobi i ekonomski kolaps doveli do raspada majanskih gradova između 800. i 1000. godine:
klima se poboljšala, povećavajući prinose u ruralnim područjima;
ratovi su se smanjili, pa su područja izvan kontrole gradova postala sigurnija;
iscrpljena zemlja oko gradova izgubila je plodnost;
a složena poljoprivredna infrastruktura počela se raspadati.
I tako su, paradoksalno, povoljniji uslovi života, a ne katastrofa, postali uzrok propasti drevnih gradova Maja.