Na tekst objavljen na portalu Raport pod naslovom 'Šta se dešava u Tuzli: Policajka MUP-a TK prijavila advokata Mirnesa Ajanovića za prijetnje i ucjenu', reagirao je advokat Mirnes Ajanović.
Njegovu reakciju u nastavku prenosimo u cijelosti:
'Povodom objavljivanja službene zabilješke policijske službenice Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, kao i medijskih navoda zasnovanih na sadržaju te zabilješke, smatram svojom profesionalnom, građanskom i javnom obavezom da se obratim građanima Bosne i Hercegovine.
Kategorično i u cijelosti odbacujem kao neistinite navode da sam prijetio, ucjenjivao ili na bilo koji drugi nedopušten način vršio pritisak na policijsku službenicu.
Ovo nije reakcija kojom branim isključivo sebe.
Kao advokat već dvije decenije zastupam građane, pravna lica, policijske službenike i druge stranke pred sudovima i nadležnim organima, postupajući u skladu sa zakonom, pravilima advokatske profesije i profesionalnom etikom. Tako sam postupao do sada, tako postupam danas i tako ću postupati ubuduće.
Ovim obraćanjem branim jedno od temeljnih demokratskih načela – pravo novinara da slobodno, profesionalno i bez nedopuštenih pritisaka izvještavaju o događajima od javnog interesa, kao i pravo svakog građanina da u sudskim i drugim postupcima ima nezavisnu, slobodnu i djelotvornu pravnu zaštitu.
Ukoliko se protiv advokata, zbog zastupanja novinara, mogu naknadno sačinjavati službene zabilješke sa navodima koje advokat kategorično osporava, a zatim se takvi navodi prije njihovog sudskog utvrđivanja plasiraju u javnost kao činjenice, onda to više nije samo pitanje jednog advokata ili jednog prekršajnog postupka.
To postaje pitanje slobode medija, nezavisnosti advokature, zaštite dostojanstva učesnika u postupku i vladavine prava.
Nikada nisam prijetio bilo kojem policijskom službeniku niti bih to učinio. Naprotiv, tokom profesionalne karijere zastupao sam i policijske službenike u brojnim disciplinskim, upravnim i sudskim postupcima, štiteći njihova prava kada su bila povrijeđena.
Zbog toga posebno odbacujem pokušaj da mi se pripiše ponašanje koje je potpuno suprotno mom profesionalnom radu, ličnom integritetu i dugogodišnjem javnom djelovanju.
HRONOLOGIJA DOGAĐAJA OTVARA OZBILJNA PITANJA
Prema sadržaju objavljene službene zabilješke, prvi navodni događaj desio se 23. juna 2026. godine, a drugi 9. jula 2026. godine.
Službena zabilješka sačinjena je tek 16. jula 2026. godine – 23 dana nakon prvog i sedam dana nakon drugog navodnog događaja.
Takav vremenski slijed opravdano otvara niz pitanja:
Zašto navodni događaj od 23. juna 2026. godine nije odmah prijavljen nadležnim organima?
Zašto nije zatražena zaštita suda ili drugog nadležnog organa?
Zašto navodni događaj nije evidentiran u sudskom zapisniku?
Zašto se čekalo 23 dana od prvog navodnog događaja?
Zašto se i nakon ročišta održanog 9. jula 2026. godine čekalo dodatnih sedam dana?
Zašto se službena zabilješka pojavljuje u medijima neposredno pred nastavak glavnog pretresa?
Odgovori na ova pitanja ne mogu se zamijeniti medijskim naslovima i jednostranim objavama.
Član 228. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine propisuje obaveze službenih i odgovornih osoba kada saznaju za moguće izvršenje krivičnog djela. Zbog toga je potpuno legitimno tražiti odgovor zbog čega navodni događaji nisu prijavljeni bez odlaganja, ukoliko ih je policijska službenica zaista smatrala prijetnjom ili krivičnim djelom.
ONO ŠTO JAVNOST NIJE MOGLA SAZNATI IZ MEDIJSKIH OBJAVA
Dana 9. jula 2026. godine, šesnaest dana nakon prvog navodnog događaja, pred Općinskim sudom u Tuzli održan je nastavak glavnog pretresa.
Policijska službenica Amila Šećerbegović bila je prisutna tokom višesatnog ročišta kao ovlaštena predstavnica Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.
Aktivno je učestvovala u dokaznom postupku, postavljala pitanja svjedocima, izjašnjavala se o dokaznim prijedlozima i učestvovala u raspravi.
Na kraju ročišta učesnici postupka saglasili su se da se nastavak pretresa održi 20. jula 2026. godine, što je sud prihvatio.
Međutim, tokom cijelog višesatnog ročišta, prema raspoloživom službenom zapisniku, nije zatraženo da se evidentira da sam navodno prijetio policijskoj službenici.
Nije zatražena zaštita suda.
Nije zatražen prekid rasprave.
Nije predloženo izricanje bilo kakve procesne mjere protiv mene.
Nije zatraženo da se navodni događaj evidentira u zapisnik.
Nije saopćeno sudu da je protiv mene podnesena ili da se namjerava podnijeti prijava.
Tek sedam dana kasnije sačinjena je službena zabilješka sa navodima koje u cijelosti osporavam.
SLUŽBENI ZAPISNIK NE POTVRĐUJE NAVODE IZ SLUŽBENE ZABILJEŠKE
U službenoj zabilješci navodi se da su određene izjave navodno izrečene tokom ročišta održanog 9. jula 2026. godine.
Međutim, službeni sudski zapisnik sa tog ročišta, prema dokumentaciji kojom raspolažem, ne sadrži navode o:
– prijetnji policijskoj službenici;
– ucjeni ili nedopuštenom pritisku;
– upozorenju predsjedavajućeg sudije;
– udaljavanju iz sudnice;
– prekidu rasprave zbog mog ponašanja;
– izricanju procesne ili disciplinske mjere;
– zahtjevu policijske službenice da se navodna prijetnja evidentira;
– obraćanju suda nadležnim organima zbog navodnog incidenta.
Da se u sudnici zaista dogodio incident na način na koji se sada predstavlja javnosti, bilo bi razumno očekivati da predsjedavajući sudija odmah reaguje radi očuvanja reda i dostojanstva suda, preduzme odgovarajuće procesne mjere i događaj evidentira u službenom zapisniku.
Prema dokumentaciji kojom raspolažem, to se nije dogodilo.
Konačnu ocjenu činjenica, naravno, ne donose mediji, policija, advokat niti bilo koji pojedinac, nego nadležni sud i tužilaštvo, na osnovu provjerenih dokaza i zakonito provedenog postupka.
IZ POŠTOVANJA PREMA SUDU NEĆU JAVNO IZNOSITI SVE ČINJENICE
S obzirom na to da je nastavak glavnog pretresa zakazan za 20. juli 2026. godine, iz poštovanja prema sudu, načelu pravičnog suđenja i potrebi da se postupak vodi isključivo na osnovu dokaza izvedenih pred sudom, u ovom trenutku neću javno iznositi sve činjenice koje proizlaze iz službenih sudskih zapisnika.
Također, prije završetka dokaznog postupka neću javno analizirati sve kontradikcije koje, prema stavu odbrane, postoje u iskazima pojedinih policijskih službenika.
Ne želim bilo kakvim javnim istupanjem uticati na tok postupka ili prejudicirati njegov ishod.
Međutim, nakon zaključenja glavnog pretresa i kada za to budu ispunjene zakonske i procesne pretpostavke, javnosti će biti predstavljeni relevantni dijelovi službenih zapisnika i drugi zakonito dostupni dokazi.
Građani će tada moći sami ocijeniti:
– na koji način je postupano prema novinaru koji je izvještavao o događaju od javnog interesa;
– šta su policijski službenici izjavili pred sudom;
– postoje li međusobne kontradikcije u njihovim iskazima;
– šta se zaista nalazi u službenim sudskim zapisnicima;
– zbog čega smatram da je prijava protiv mene neosnovana;
– zbog čega je sporno što su nepotvrđeni navodi predstavljeni javnosti prije sudskog utvrđivanja činjenica.
KO JE I ZAŠTO DOSTAVIO INTERNI SLUŽBENI DOKUMENT MEDIJIMA?
Posebno zabrinjava činjenica da je službena zabilješka dospjela u medije prije završetka sudskog postupka i prije nego što su nadležni organi utvrdili njenu vjerodostojnost i pravni značaj.
Javnost ima pravo dobiti odgovor:
– ko je službenu zabilješku dostavio medijima;
– da li je osoba koja je dokument dostavila bila ovlaštena da to učini;
– po kojem pravnom osnovu je interni službeni dokument učinjen dostupnim javnosti;
– da li su prilikom dostavljanja dokumenta zaštićeni lični podaci i integritet službene evidencije;
– da li je pokrenuta interna provjera zbog mogućeg neovlaštenog dostavljanja dokumenta;
– zbog čega je dokument objavljen upravo neposredno prije nastavka glavnog pretresa zakazanog za 20. juli 2026. godine;
– da li je cilj objave bio informisanje javnosti ili stvaranje javnog pritiska na učesnike sudskog postupka.
Objavljivanje jedne službene zabilješke ne znači da su navodi iz te zabilješke automatski tačni ili sudski utvrđeni.
Službena zabilješka predstavlja dokument u kojem je zabilježena izjava ili zapažanje određene osobe. Njena vjerodostojnost, dokazna vrijednost i usklađenost sa drugim dokazima moraju biti provjereni u zakonom propisanom postupku.
MEDIJI MORAJU POŠTOVATI PRETPOSTAVKU NEVINOSTI I PRAVO NA ODGOVOR
Mediji imaju pravo i obavezu da izvještavaju o pitanjima od javnog interesa. Međutim, takvo izvještavanje mora biti profesionalno, objektivno i zasnovano na provjerenim informacijama.
Navodi jedne strane ne smiju se predstavljati kao konačno utvrđena istina.
Naslovi i tekstovi u kojima se osoba javno označava kao počinilac prijetnje ili ucjene, prije odluke nadležnog organa, mogu proizvesti ozbiljnu štetu po njen ugled, profesionalni integritet i pravo na pravično suđenje.
Zbog toga od medija koji su objavili sporne navode zahtijevam da ovaj demanti i odgovor objave bez skraćivanja, izmjene smisla ili selektivnog prenošenja, uz odgovarajuću vidljivost u odnosu na prvobitnu objavu.
Također zahtijevam da se u budućim izvještajima jasno navede da se radi o navodima sadržanim u službenoj zabilješci koje sam kategorično osporio, a ne o pravosnažno ili sudski utvrđenim činjenicama.
OVO NIJE BORBA JEDNOG ADVOKATA
Ovo nije borba jednog advokata za vlastiti ugled.
Ovo je borba za pravo novinara da slobodno izvještavaju o događajima od javnog interesa, bez nedopuštenih pritisaka, zastrašivanja i sankcionisanja zbog zakonitog obavljanja njihovog posla.
Ovo je borba da advokati mogu slobodno i savjesno zastupati svoje klijente, bez bojazni da će zbog profesionalnog rada biti izloženi neosnovanim prijavama, institucionalnom pritisku ili javnoj diskreditaciji.
Ovo je borba za obavezu policijskih službenika, advokata, novinara, državnih organa i svih drugih učesnika u javnom životu da djeluju u granicama zakona.
Ovo je borba da se zakoni primjenjuju jednako prema svima.
Istina se neće utvrđivati putem senzacionalističkih naslova, društvenih mreža niti jednostranih medijskih objava.
Istina se mora utvrditi pred nadležnim organima, na osnovu zakona, službenih zapisnika, iskaza svjedoka i objektivnih dokaza.
Nakon završetka glavnog pretresa građani će imati priliku upoznati se sa relevantnom dokumentacijom i sami donijeti zaključak o tome šta se zaista dogodilo.
Do tada, pozivam sve medije, institucije i pojedince da poštuju pretpostavku nevinosti, pravo na odbranu, nezavisnost advokature, slobodu medija i autoritet suda', navodi se u Ajanovićevoj reakciji.