Uspjeh poljske poljoprivrede počiva na snažnoj organizaciji farmera, zadružnom modelu u ključnim sektorima i dugoročnoj državnoj podršci. Očuvanje mljekarstva, ulaganja u mlade i prilagođavanje „zelenoj agendi“ EU omogućili su Poljskoj da održi konkurentnost i stabilnu proizvodnju.
Veliki dio uspjeha poljske poljoprivrede zasniva se na visokom stepenu organizacije i solidarnosti poljoprivrednika. Zahvaljujući zajedničkom djelovanju, uspjeli su ograničiti uvoz ukrajinskog žita, osigurati dodatne subvencije tokom covid krize i odložiti primjenu pojedinih regulatornih zahtjeva koji nisu bili u skladu s njihovim interesima.
Najjasniji primjer takve sloge vidljiv je u očuvanju i stabilnosti mljekarskog sektora. Vlasnici dvije od tri najveće poljske kompanije za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda organizovani su u udruženja nalik zadrugama, što je omogućilo bolju kontrolu proizvodnje i tržišta.
Zbog toga problem viška sirovog mlijeka gotovo da ne postoji, a država je ovu poziciju dodatno ojačala uvođenjem programa besplatnih školskih užina, koji istovremeno podstiče potrošnju i podržava domaću proizvodnju.
"Htjeli smo promijeniti prehrambene navike naše djece, smanjiti unos nezdrave hrane i povećati potrošnju mliječnih proizvoda, voća i povrća. Počeli smo prije 20 godina. Prosječna potrošnja mliječnih proizvoda povećala se skoro dvaput. Djeca koja su bila u projektu na početku, sada su roditelji koji uče svoju djecu zdravoj ishrani", kaže Piotr Kornaczow iz poljskog Nacionalnog centra za podršku poljoprivredi.
Briga o mladima prepoznatljiva je i u okviru agrarne politike, kroz mjere koje podstiču generacijsku obnovu sela. Država subvencioniše kompletno opremanje novoosnovanih farmi, dok se značajna sredstva istovremeno ulažu u razvoj ruralne infrastrukture i unapređenje uslova života na selu.
Stanisław Świtek, docent na Fakultetu za poljoprivredu u Poznanju, ukazuje da država ima snažan interes da mlade zadrži u ruralnim sredinama, jer su upravo oni najspremniji da odgovore na nove ekološke standarde.
"Stariji poljoprivrednici su uplašeni, a mladima je zelena agenda izazov. Primjećujemo da je veoma prihvaćena regenerativna obrada zemljišta. Poljoprivrednici uviđaju da su ideje ozelenjavanja dobre za njih i da im pomažu u borbi s klimatskim promjenama", zaključuje Świtek.
Teret klimatskih promjena u Poljskoj posebno pogađa stočarski sektor, koji se suočava s izazovima zbog zahtjeva za smanjenjem emisije ugljendioksida. Ipak, poljski poljoprivrednici ne odustaju, već ubrzano uvode ekološki prihvatljivije tehnologije.
Zbigniew Forjanczyk iz Instituta za ekonomski i poljoprivredni razvoj ističe da su prednost Poljske niže cijene rada i pametno korištenje evropskih fondova.
"Dio smo zajedničkog evropskog tržišta, ali se i takmičimo s ostalim članicama, pogotovo onim iz Zapadne Evrope. Unaprijedit ćemo sektor uvođenjem ekoloških tehnologija. Nažalost, neke male farme neće preživjeti proces i morat će preći, recimo, na organsku proizvodnju", smatra Forjanczyk.
Poljska u brojkama (2025/2026)
- Prva u EU po proizvodnji jabuka.
- Treća u EU po obimu proizvodnje mlijeka i mesa.
- Druga u EU po broju poljoprivrednih gazdinstava.
- Oko 1,2 miliona farmi konkuriše za subvencije.
Prosječna površina gazdinstva je 11,5 hektara, što pokazuje dominaciju srednjih i manjih proizvođača.