Baterije koje dolaze iz električnih automobila koji su ili zastarjeli ili su oštećeni u nesrećama mogu se reciklirati. Upravo to recikliranje bit će industrija vrijedna više milijardi eura.
Recikliranje će također smanjiti ovisnost Evrope o uvozu dragocjenih minerala za električne automobile za četvrtinu do kraja decenije, prema novoj studiji udruge Transport & Environment (T&E). Do 2030. oko 14 posto litija, 16 posto nikla, 17 posto mangana i četvrtina cjelokupnog kobalta potrebnog u Evropi moglo bi doći iz recikliranja.
Dugoročno gledano, to bi nas, na primjer, moglo učiniti potpuno samodostatnima u pogledu kobalta, jer tehnološki razvoj također smanjuje potrebu za takvim materijalima, prenosi revijaHAK.
Potražnja za baterijama za električne automobile i sistemima za pohranu energije dosegnut će 970 GWh u Evropi do kraja decenije, a do 2040. porasti na gotovo 2 TWh. Potražnja za recikliranjem baterija počet će se znatno povećavati, s oko 170 GWh baterija dostupnih za recikliranje 2035.
Do 2040. mogao bi se to povećati na 470 GWh. To je dovoljno materijala za izgradnju oko 1,3 do 2,4 miliona električnih automobila do 2030. godine i do 10 miliona do 2035., navodi se u izvještaju. Do 2040. reciklirani materijal mogao bi biti dovoljan za 15 miliona električnih automobila.
Recikliranje materijala za baterije također će pomoći u smanjenju potrebe za otvaranjem novih rudnika na globalnom nivou. Samo recikliranje u Evropi na globalnom nivou smanjilo bi potrebu za 12 novih rudnika do 2040. Recikliranjem se, na primjer, evropski ugljični otisak od nabave litija također može smanjiti za gotovo petinu u poređenju s ponovnim vađenjem litija u Australiji i zatim rafiniranjem u Kini.
