Neuređena i nefunkcionalna država ne može biti ničiji interes i zato se čudimo svim onim snagama u državi i svijetu koje ovakvo stanje održavaju i čak podstiču. Kazao je to reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović. Reis Kavazović je u intervjuu za Fenu govorio o aktualnoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji u BiH, sve većim vjerskim tenzijama, položaju Bošnjaka u BiH, odlasku mladih, diskriminaciji, korupciji, islamofobiji...
Negiranje državnih institucija
Bosna i Hercegovina, 30 godina nakon rata, egzistira u poziciji teške ekonomske situacije, konstantnog negiranja državnih institucija, stvaranja stalnih nacionalnih tenzija te osjećaju besperspektivnosti njenih stanovnika. Komentiraući položaj Bošnjaka i ulogu Islamske zajednice u tom kontekstu, reis Kavazović podsjeća da je IZ tradicionalna vjerska zajednica koja na ovim prostorima okuplja muslimane, prije svega Bošnjake, ali i druge koji je prihvataju kao svoju i jako je zainteresirana da ne izlazi izvan okvira koje je sama sebi odredila kao smisao svoga postojanja i djelovanja.
"Tu prije svega mislim na neuplitanje u dnevnopolitičke procese. Ali to ne znači da smo kao zajednica nezainteresirani za stanje u društvu i državi u kojoj djelujemo. I u kojima žive naši članovi i pripadnici", rekao je.
Odlazak mladih, sistemska korupcija i besperspektivnost, stalno poticanje podjela i mržnje, kazao je, ne mogu nikoga učiniti sretnim. Niti ikome donijeti bolju budućnost. Smatra da nažalost vidimo kako nosioci takvih politika koji konstantno drže državu u blokadama i produbljuju podjele. Ne samo da ne slabe, nego i jačaju i još za takve politike bivaju nagrađeni od međunarodnih faktora.
"Uočavam ono što nikada do sada nije bilo. Podršku dobijaju one politike koje su sve učinile da se ovo društvo razori, a država podijeli i uništi. Sada mi se čini da međunarodni faktor i među nama Bošnjacima i Bosancima traži one politike koje će takve rušilačke politike podržati. I omogućiti im da postignu svoje ratne ciljeve", istakao je Kavazović.
Imati svoju državu
Otud razumije, dodao je, nezadovoljstvo i razočarenje kod velikog broja građana ove države koji se osjećaju taocima takvih politika. I koji u njima vide prijetnju.
"Kada me pitate o Bošnjacima, plašim se nastojanja koja pokušavaju da ih pod svaku cijenu radikaliziraju. Da ih otjeraju od Zapada kako bi ih se onda optužilo da ne pripadaju ovim prostorima. I kako time "nemaju pravo" živjeti ovdje. Kamoli biti političkim narodom ili imati svoju državu koju dijele s drugim narodima i u kojoj je svaki građanin ravnopravan na svakom njenom dijelu", pojasnio je.
Sve više Bošnjaka osjeća, s pravom ili ne, naveo je, da je njihovo postojanje i to što su preživjeli genocid u Bosni za neke najveći problem i da se, ukoliko ih se ne raseli zbog sveopće permanentne krize koja se održava, čini sve da se njihova politička volja i utjecaj poništi, da se onemoguće da budu politički faktor koji o bilo čemu, ne samostalno, nego uopće - odlučuje.
Srodne politike
Zamoljen da ocijeni aktuelni položaj povratnika Bošnjaka u Republici Srpskoj, probleme s kojima se oni suočavaju, status institucija i predstavnika IZ u RS-u, sa posebnim akcentom na povratnike u Srebrenici, te koliko Islamska zajednica u tom smislu može pomoći, reisu-l-ulema je naveo da su povratnici u bh. entitet RS najbolji dokaz spomenute frustracije koju sve veći broj Bošnjaka osjeća.
"Tamo se sistemski krše prava građana Bošnjaka. Nemaju pravo na jezik, na posao, na minimum dostojanstvenog života. Entitetske institucije pripadaju samo jednom narodu. Dok se IZ optužuje za neko uplitanje u politiku. Dok se Bošnjaci optužuju da su "islamizirani" nekome ne smeta da u tom entitetu skoro da nemate sekularne institucije. I da skoro ne postoji ikakav odmak crkve od državnih institucija, slično je i u nekim drugim dijelovima BiH gdje su srodne politike na vlasti a koje nastupaju u ime hrvatstva i katoličanstva", navodi.
Izmjene Izbornog zakona
Vjerska obilježja, dodaje, su u državnim institucijama, sekularne državne institucije imaju slave. Sve to se nameće silom i Bošnjacima i njihovoj djeci. Kavazoviću je sporno da sve to godinama nikome nije problem, ni domaćim, regionalnim ili međunarodnim faktorima. Niko ne govori o legitimnom predstavljanju u RS. Čak se, kaže, i OHR svojim zadnjim odlukama pretvorio u instituciju koja ureduje samo u FBiH. I samo tamo gdje su Bošnjaci većina.
"Zato smo sa svojim prijateljima u svijetu podijelili svoje strahove. Ali i nezadovoljstvo posljednjim izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona mimo volje većine građana ove države", ustvrdio je.
Što se tiče odnosa prema Srebrenici i genocidu koji je tamo izvršen, Kavazović smatra da je to za Islamsku zajednicu i Bošnjake pitanje prije svega civilizacijskog odnosa i samopoštovanja. Oni koji negiraju zločin, koji ga relativiziraju, a kamoli oni koji se iživljavaju nad žrtvama i vrijeđaju ih, podvlači reis, ne zaslužuju našu pažnju. Niti mogu biti sagovornici za bilo kakve procese.
"Ono na čemu treba insistirati jeste da se Srebrenice ne sjećamo samo na dan dženaze i godišnjice genocida. Političke stranke su se u tom smislu obavezale na konkretne mjere kako bi se pomoglo povratnicima. Čak je potpisan i dokument. I mi smo kao Zajednica jako zaniteresirani da vidimo rezultate i da se do sljedeće godišnjice genocida može napraviti analiza šta je od obećanog realizirano", ustvrdio je Kavazović.
Ugovor s državom
S obzirom na to da Islamska zajednica još uvijek nije potpisala ugovor s državom BiH i da za to nema saglasnosti u Predsjedništvu BiH, Kavazović je mišljenja da je to zapravo još jedan dokaz kako se prava Bošnjaka sistemski godinama krše dok se njih okrivljuje kako nekoga majoriziraju i kako nekome navodno uzurpiraju prava.
"Niko od međunarodnih faktora ili predstavnika nije vidio potrebu da o ovome ikada progovori. Da išta problematizira, niko, nijedna ambasada. Nijedna međunarodna organizacija, nijedan izvještaj to ne problematizira. Ne mogu ni zamisliti šta bi se dešavalo da su kojim slučajem političari i stranke koje dolaze iz bošnjačkog naroda blokirale potpisivanje sličnog ugovora sa jednom od dvije tradicionalne crkve a da je ugovor potpisala IZ u BiH", ističe reisu-l-ulema.
On smatra da oni koji sve ove godine na tom pitanju diskriminiraju Islamsku zajednicu i sve njene pripadnike trebaju biti svjesni poruke koju šalju, kao i oni koji pred ovom nepravdom zatvaraju oči. Reis podvlači da i pored svega IZ u BiH ne odustaje od ideje međureligijskog dijaloga i dobrih komšijskih odnosa, ne zbog političke korektnosti, "nego zato što su to vrijednosti kojima nas uči naša vjera i naša tradicija i od kojih nećemo odustati".
Komentirajući današnju turbulentnu svjetsku geopolitičku scenu, uz sve češće prisutne aluzije na mogući novi svjetski rat, Kavazović smatra da je na žalost kriza u kojoj se sada nalazimo posljedica nedosljednih politika i realpolitike koja je godinama podilazila jačima i koja je mislila da će postići stabilnost tako što će silnike namirivati pravima onih koji su slabiji.
Suosjećamo se s narodom Ukrajine
To ne samo da neće donijeti mir i stabilnost, naglašava on, već silnicima samo šalje poruku da silom mogu postići svoje ciljeve.
"Plašim se istih tih politika koje i u Bosni čine iste greške. Volio bih da ja kao reisu-l-ulema na ovo ne moram upozoravati. Ali nam naša savjest nalaže da ne šutimo. Plašim se da bi nekada u budućnosti moglo biti kasno. I da tada sebi nećemo moći oprostiti što smo na sve ovo šutjeli vjerujući da su istina i pravda same po sebi dostatne da se brane", tvrdi reis Kavazović.
Mi u Bosni, ističe, posebno se solidarišemo i suosjećamo s narodom Ukrajine.
"Molimo Boga da se rat tamo zaustavi, da zlo nasilja, agresije i sile bude poraženo za sva vremena i da se ljudi vrate razumu i dijalogu. Voljeli bismo da možemo uraditi više da pomognemo nevinim žrtvama agresije i rata. Ali mi nismo moćni da im značajnije pomognemo, zato samo apelujemo na one koji misle da je rat i sila rješenje za bilo kakve probleme da se dozovu pameti i da kao čovječanstvo izvučemo pouke iz prošlosti i ne dozvolimo ponavljanje grešaka", poručio je Kavazović.
Pomirenje naroda
Zbog stalnog održavanja međunacionalne napetosti u BiH, na pitanje koliko je potreba za multietničkom saradnjom presudna za pomirenje naroda u BiH i vraćanje narušenog međusobnog povjerenja, te koliko je tu primarna uloga vjerskih zajednica, Kavazović je mišljenja da je uloga vjerskih zajednica bitna, ali nije presudna.
"Na nama je da učinimo sve da umanjimo štetu od negativnih politika koje rade na razgradnji društva i države, koje siju nepovjerenje i mržnju na kojoj onda profitiraju. Volio bih vidjeti duhovne vođe naroda u Bosni i Hercegovini, ali i svijetu, koji su spremni živjeti vrijednosti vjere koju naučavaju", ističe on.
Mišljenja je da se narod treba voditi kroz promovisanje dobra i istine, a ne za njim se povoditi, te stoga, tvrdi reisu-l-ulema, "treba biti spreman nekada reći i ono što ljudi ne žele čuti ako je namjera dobra i ako je cilj da se stvari poprave".
"Hitno su nam potrebni potezi i politike koje vraćaju povjerenje. Zle politike koje bi da podijele ovu državu i da prekrajaju granice stvarajući "etničke čiste" prostore na kojima dominira samo jedan identitet, jedna stranka, jedan vođa, vrlo dobro znaju da ne mogu podijeliti državu ako ne podijele društvo i zato ovoliko sijanje mržnje i razdora. Mi toga trebamo biti svjesni i ne nasjedati na njihovu igru. Jasno im se suprotstaviti, ali nikada postati kao oni", kategoričan je reis Kavazović.
Zakon o restituciji
Reisu-l-ulema je komentirao i još uvijek neriješeno pitanje povratka vakufske imovine, izrazivši žaljenje što jedino Bosna i Hercegovina od država bivše Jugoslavije nije donijela zakon o restituciji i ne vidi bilo kakve pokušaje da se to pitanje riješi.
Također, u IZ nisu vidjeli da je to pitanje stavljeno kao uslov za napredak BiH na putu EU. Podvlači da će prije ili kasnije država ovo pitanje morati riješiti, ali se u međuvremenu nanosi velika šteta vjerskim zajednicama.
Trenutno se Bosna i Hercegovina suočava sa problemom koji može imati dalekosežne posljedice po budućnost države. To je odlazak ljudi, posebno mladih. Za šta reis Kavazović ocjenjuje da vjerske zajednice mogu savjetovati i pozivati. Ali je na narodu da prepozna prioritete.
Reis Kavazović: Narod treba prepoznati prioritete
"Uzalud su sve političke borbe i iznurivanja ako ova država ostane prazna. Vremena nema da se u ovoj državi nastavlja jalova politika domaćih političara. Koji u miru pokušavaju postići ono što nisu mogli u ratu. I međunarodnih birokrata koji ovdje grade karijere trgujući na međunarodnoj geopolitičkoj tržnici budućnošću ovog naroda i države. Ali nije na vjerskim zajednicama da to rješavaju. Mi možemo govoriti, savjetovati i pozivati. Na narodu je da prepozna prioritete. I da ih kroz svoju političku volju pretoči u politike", ističe reis Kavazović.
Ono što Islamska zajednica može i što čini jeste da bude uz svoje ljude i kada odu da žive i rade i negdje izvan domovine. Ovih dana IZ je imala sastanak sa predstavnicima krovnih organizacija u Evropi i zajednica će svoj angažman na ovom polju samo jačati u narednom periodu.
Promišjajući o islamofobiji na svjetskoj sceni kao iznimno opasnoj pojavi za globalno muslimansko stanovništvo, Kavazović navodi da smo nažalost svjedoci globalnog uspona netolerantnih. Isključivih i nasilnih ideologija. Muslimani, njihova vjera, kultura i civilizacija se posebno targetiraju, smatra on. Sve češće smo svjedoci kako se donose zakoni koji targetiraju samo muslimane. Ograničavaju samo njihovu vjersku praksu i simbole. Bez ikakvog opravdanja, mišljenja je reis, islam i muslimani se posiguravaju, tj. pretvaraju u sigurnosno pitanje pa i prijetnju. I samo njihovo biološko postojanje se tretira kao opasnost.
Opasni trendovi
Smatra da iako vidimo skromne pokušaje u nekim državama i na nivou UN-a da se sistemski počne baviti ovim izazovom, još je to daleko od ozbiljne akcije i ozbiljnih mjera da se hrabro suprotstavimo ovim opasnim trendovima.
"Jedan slovački ambasador mi je rekao da je islamofobija na Zapadu dobila status javnosti bez posljedica. Fenomen islamofobije ili antimuslimanske mržnje i diskriminacije prema muslimanima je problem. Problem koji ne bi trebao brinuti samo muslimane. Čim prije shvatimo da je islamofobija poput nacizma, fašizma, rasizma i antisemitizma zajednički problem i izazov čovječanstvu, prije ćemo krenuti putem iznalaženja rješenja", smatra reis Kavazović.
Sveto i uzvišeno
Na pitanje da li je današnje doba, 21. vijek, donijelo svojevrsnu krizu morala i temeljnih ljudskih vrijednosti. Te koja je tu uloga vjere i vjerskih institucija u njihovom eventualnom obnavljanju, reis Kavazović kaže da materijalizam i postmoderna dekonstrukcija svega prijeti da obesmisli sve što je sveto i uzvišeno. Svaki ideal i svaku vrijednost.
S druge strane, navodi, vjerski formalizam i nedosljednost prijete da religiju i duhovnost kompromituju. Kao alternativu ovakvom obesmišljavanju čovjeka i postojanja.
"Istinske duhovne vrijednosti i dosljedno insistiranje na moralu i etici mogu biti jedini put za neki bolji svijet. Ali ovaj boj čeka svoje vitezove. I na nama je da, krenuvši od sebe, svijet pokušavamo mijenjati nabolje", zaključuje u intervjuu za Fenu reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
