Banke u Švicarskoj bilježe historijski visok procenat odbijenih zahtjeva za potrošačke kredite. Prema podacima centralnog registra kreditnih informacija (ZEK), u 2024. godini odbijeno je 35,5% svih zahtjeva, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu kada je stopa iznosila 30,8%. Portal Kreditvergleich navodi da je udio odbijenih kredita najveći u historiji, dok ukupan obim potrošačkih pozajmica opada, što je signal da je tržište postalo ne samo manje, već i daleko selektivnije.
Primarni razlog odbijanja je procjena kreditne sposobnosti klijenata. Banke sve češće zaključuju da potencijalni korisnici ne mogu garantovati urednu otplatu u zakonom propisanom roku. Švicarski Zakon o potrošačkim kreditima strogo reguliše ovu oblast: zahtjev se odobrava samo ako bi se kredit mogao otplatiti u roku od 36 mjeseci iz „zapljenjivog dijela“ dohotka. Ova pravna norma, jedinstveno restriktivna u evropskim okvirima, podiže prag prihvatljivosti i automatski eliminiše veliki broj zahtjeva.
Iako se radi o jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, visoka zaduženost domaćinstava objašnjava situaciju. Dug domaćinstava u Švicarskoj premašuje 125% BDP-a, pri čemu najveći dio otpada na hipotekarne kredite. Svaka nova pozajmica, makar mala, može poremetiti sposobnost redovne otplate, pa banke postaju izuzetno oprezne.
Kamate i makroekonomski rizici dodatno utiču na odbijanja. Iako je Švicarska narodna banka u posljednjim ciklusima smanjivala referentne stope, analitičari upozoravaju na „odložene efekte“ prethodnih restriktivnih politika, naročito na tržištu nekretnina i zaduženosti domaćinstava. Banke uvode strože interne kriterije prilikom procjene solventnosti kako bi izbjegle buduće loše kredite.
U poređenju s drugim bogatim evropskim državama, Švicarska se izdvaja po nivou privatnog duga. U Njemačkoj dug domaćinstava iznosi oko 50% BDP-a, a stopa odbijanja potrošačkih kredita je znatno niža. Norveška bilježi sličan fenomen prezaduženosti, ali švicarski regulatorni okvir je specifično rigidan.
Bogatstvo zemlje ne znači automatski dostupnost kredita za građane. Strogi zakonski kriterije, visoka prezaduženost domaćinstava i rast troškova života učinili su da banke pooštre praksu do nivoa na kojem je više od trećine zahtjeva unaprijed osuđeno na odbijanje. Tržište potrošačkih kredita postaje sve selektivnije, a građani s visokim troškovima stanovanja i opterećenim kućnim budžetima suočavaju se s još težom situacijom.