Tokom građevinskih radova na proširenju jedne kuće u Senonu, na sjeveroistoku Francuske, radnici su naišli na arheološko otkriće koje je iznenadilo i stručnjake i javnost.
Ispod zemlje pronađene su tri keramičke amfore iz rimskog perioda, a u njima se nalazilo više od 40.000 rimskih kovanica, ukupne težine oko 88 kilograma.
Prema procjenama stručnjaka iz Francuskog nacionalnog instituta za preventivna arheološka istraživanja (INRAP), posude su stare oko 1.800 godina. Međutim, za razliku od klasičnih skrivenih blaga koja su se zakopavala u vrijeme ratova ili kriza, ovo otkriće vjerovatno predstavlja dio organizovanog sistema čuvanja i cirkulacije novca.
Amfore pažljivo postavljene u zemlju
Do otkrića je došlo slučajno tokom radova na površini od oko 1.500 kvadratnih metara.
Stručnjak za numizmatiku Vensan Ženevjev utvrdio je da su amfore bile pažljivo postavljene u iskopane jame i učvršćene kamenjem kako se ne bi prevrnule.
Analiza sadržaja pokazala je velike razlike među posudama:
- u prvoj amfori pronađeno je oko 38 kilograma kovanica, odnosno približno 23.000 do 24.000 novčića,
- druga je sadržavala oko 50 kilograma novca, odnosno oko 18.000 do 19.000 kovanica,
- treća amfora bila je gotovo prazna, sa samo tri pronađena novčića.
Više od 40.000 rimskih kovanica iz vremena Galijske imperije
Ukupna težina pronađenog novca iznosi oko 88 kilograma. Stručnjaci smatraju da su kovanice zakopane između 280. i 310. godine nove ere.
Na njima se nalaze prikazi vladara kratkotrajne Galijske imperije, među kojima su Viktorinus, Tetrik I i Tetrik II, koji su vladali tokom 3. stoljeća.
Ovo otkriće pruža nove informacije o složenosti finansijskog sistema kasnog Rimskog carstva i načinu upravljanja novcem u njegovim provincijama.
Nije bilo obično skriveno blago
Iako je na tom području ranije pronađeno oko 30 sličnih ostava, ovaj nalaz posebno je zanimljiv jer ne djeluje kao novac koji je neko sakrio i nikada nije uspio vratiti.
Stručnjaci INRAP-a smatraju da je riječ o svojevrsnom antičkom finansijskom sistemu, gdje su se novčići vjerovatno redovno pohranjivali i podizali, slično današnjoj funkciji banke.
Novac možda povezan s vojskom
Historijski kontekst dodatno povećava značaj otkrića. Senon je u antičko doba bio važan centar naroda Mediomatrika, a u blizini se nalazilo i vojno utvrđenje.
Zbog toga arheolozi pretpostavljaju da je novac možda bio povezan s isplatama vojnicima.
Istraživanja pokazuju da je područje tokom 4. stoljeća pogodio veliki požar, nakon kojeg je naselje djelimično obnovljeno, ali kasnije ponovo uništeno i napušteno.
Ipak, ostaje neriješena misterija zašto je tolika količina novca ostavljena pod zemljom i nikada nije pronađena. Upravo ta nepoznanica čini ovo otkriće jednim od najzanimljivijih numizmatičkih nalaza posljednjih godina.