U historiji tehnologije postoje trenuci koji dijele svijet na „prije“ i „poslije“, poput pronalaska interneta ili parne mašine. Danas se, tvrde naučnici, događa nova revolucija kvantno računarstvo.
Kineski kvantni računar Jiuzhang nedavno je riješio izuzetno složen matematički problem za svega nekoliko minuta. Klasičnom superkompjuteru za isti zadatak trebalo bi nevjerovatnih 2,6 milijardi godina, što pokazuje razmjere ove tehnologije, piše Forbes.
Za razliku od klasičnih računara koji obrađuju informacije linearno, kvantni računari koriste kvantne bitove (kubite), koji mogu istovremeno biti i 0 i 1. To im omogućava da paralelno obrađuju ogromne količine podataka i rješavaju probleme koji su danas praktično nerješivi.
Jiuzhang koristi fotone, čestice svjetlosti, umjesto elektronskih kola, a njegov uspjeh u testu poznatom kao „uzorkovanje bozona“ smatra se dokazom kvantne nadmoći.
SAD, Kina, EU, Rusija i druge zemlje već ulažu milijarde u razvoj kvantnih tehnologija. Kina prednjači u kvantnim komunikacijama, SAD u razvoju univerzalnih kvantnih računara, dok Evropa i druge zemlje razvijaju softver i specijalizirane pristupe.
Kvantni računari su ekstremno osjetljivi, čak i najmanji poremećaj može uništiti njihove proračune. Zato rade na temperaturama blizu apsolutne nule i koriste se samo za specijalizirane zadatke.
Stručnjaci vjeruju da bi kvantni računari mogla revolucionirati medicinu, razvoj materijala, sigurnost podataka i vještačku inteligenciju. Mogla bi omogućiti dizajn novih lijekova, jačih baterija i potpuno novih tehnologija.
Ipak, ista tehnologija nosi i rizike, jer bi mogla ugroziti današnje sisteme enkripcije i digitalne sigurnosti.
Jedno je sigurno, kvantna revolucija više nije budućnost, već sadašnjost koja tek počinje mijenjati svijet.