Slovenija je od 1. januara 2026. godine uvela inovativni model rada pod nazivom „80-90-100“, koji donosi značajne promjene za zaposlenike u kasnijim fazama karijere. Ovaj sistem je namijenjen radnicima starijim od 58 godina koji imaju najmanje 35 godina radnog staža, a funkcioniše tako što zaposleni rade 80 posto punog radnog vremena, primaju 90 posto plate, dok se doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju u punom iznosu od 100 posto. Cilj ove reforme je zadržavanje iskusnog kadra na tržištu rada uz istovremeno smanjenje fizičkog i psihičkog opterećenja pred odlazak u penziju.
Stručnjaci iz regije ističu da ovakvo rješenje donosi korist svim stranama u procesu rada. Za radnike to znači više slobodnog vremena i očuvanje zdravlja, ali bez umanjenja budućih penzionih prava. Poslodavci s druge strane zadržavaju dragocjeno iskustvo i znanje starijih uposlenika, dok država profitira kroz redovnu uplatu doprinosa i smanjenje pritiska na penzijske fondove usljed odgađanja prijevremenog penzionisanja. Slični modeli već se uspješno primjenjuju u zemljama poput Islanda, Irske i Njemačke kao odgovor na globalni trend starenja stanovništva i hronični nedostatak radne snage.
Posebno su ugrožene profesije koje zahtijevaju veliki fizički napor ili stalnu koncentraciju, poput medicinskih sestara u operacionim salama ili vaspitačica u vrtićima, kojima bi skraćeno radno vrijeme omogućilo da ostanu produktivne i u šezdesetim godinama. Ovakve fleksibilne sheme rada smatraju se spasom za zaposlene koji nisu radno nesposobni, ali više ne mogu izdržati puni osmosatni tempo rada.
Slovenija već planira i dodatne korake ka modernizaciji rada, uključujući razmatranje šestosatnog radnog vremena i uvođenje radne sedmice od 34 sata do 2028. godine. Ovi trendovi pokazuju da se briga o radnicima sve više posmatra kao investicija, a ne kao trošak. Finansijski momenat ostaje presudan za donošenje ovakvih odluka, ali iskustva iz Evrope sugerišu da je dugoročna dobit za stabilnost ekonomije i zdravlje društva neprocjenjiva.