Alzheimerova bolest, teška i neizlječiva neurodegenerativna bolest, pogađa sve veći broj ljudi širom svijeta. Uništava pamćenje, govor, orijentaciju i samostalnost, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2050. godine broj oboljelih doseći 139 miliona.
U Hrvatskoj trenutno od bolesti boluje oko 70.000 osoba, dok još desetine hiljada imaju blaže oblike kognitivnog propadanja koji mogu preći u demenciju. No, nauka je načinila veliki korak naprijed – krvni testovi koji mogu otkriti Alzheimer i do 20 godina prije pojave simptoma označavaju novu eru u dijagnostici.
Šta mjere testovi?
Za razliku od dosadašnjih metoda poput magnetne rezonance i lumbalne punkcije, ovi testovi analizom obične venske krvi detektuju prisustvo dva ključna biomarkera povezana s bolešću: beta-amiloida i fosforiliranog tau proteina. Njihova pojava u krvi ukazuje da je bolest već započela, iako osoba još nema simptome.
Gdje su testovi dostupni i koliko koštaju?
Trenutno su dostupni u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je test Lumipulse G dobio odobrenje FDA-e i košta između 500 i 1000 dolara. Testiranje je djelimično pokriveno javnim osiguranjem za osobe starije od 65 godina.
U Velikoj Britaniji i Švedskoj testovi se mogu obaviti u privatnim klinikama, a rezultati se često analiziraju u SAD-u. Cijena se kreće oko 900 eura. U Hrvatskoj još nisu dostupni, ali se prate evropske studije koje bi mogle ubrzati njihovo uvođenje.
Šta znači pozitivan test?
Pozitivan rezultat ne znači da će osoba sigurno oboljeti, ali ukazuje na povišen rizik. Time se dobija dragocjena prilika za ranu intervenciju – promjenu načina života, planiranje terapije i provođenje preventivnih mjera.
Preporučuje se:
- Redovna fizička aktivnost (najmanje 150 minuta sedmično)
- Mediteranska ishrana
- Mentalna stimulacija – čitanje, jezici, igre
- Kvalitetan san
- Liječenje hroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije
- Socijalna povezanost i izbjegavanje izolacije
Novi lijekovi – pomak u liječenju
Donedavno su se koristili samo simptomatski lijekovi poput donepezila i memantina. Međutim, u SAD-u i Japanu su već odobreni novi biološki lijekovi – lekanemab i donanemab – koji ciljano uklanjaju beta-amiloid iz mozga i usporavaju napredovanje bolesti za čak 35 posto kod ranih stadija. Očekuje se da će ih uskoro razmatrati i Evropska agencija za lijekove.
Zbog visoke cijene, mogućih nuspojava i složenosti primjene, ovi lijekovi još neće biti široko dostupni u regiji, ali predstavljaju nadu za budućnost.