Kolumbija, zemlja smještena na ključnom geografskom prijelazu između Srednje i Južne Amerike, bila je prije više od 14.500 godina ulazna tačka za prve Homo sapiens grupe koje su migrirale prema jugu. Međutim, nova genetska istraživanja otkrivaju još dublje tajne: tragove davno nestale ljudske populacije koja nije ostavila nikakve genetske potomke u današnjim zajednicama.
Međunarodni tim naučnika sekvencirao je DNK iz 21 ljudskog ostatka prikupljenog s pet arheoloških nalazišta na visoravni Altiplano u centralnoj Kolumbiji, s ciljem da rekonstruira 6.000 godina ljudske historije tog područja.
Analiza genetskog materijala otkrila je postojanje drevne grupe ljudi čiji geni nisu prisutni ni u jednoj savremenoj populaciji, što sugerira da se radi o potpuno nestaloj civilizaciji. To su bili lovci-sakupljači koji su živjeli u planinama oko današnje Bogote prije otprilike 6.000 godina.
„Nismo uspjeli pronaći genetske potomke tih ranih lovaca-sakupljača – njihovi geni se nisu prenijeli“, kazala je antropologinja Kim-Louise Krettek sa Univerziteta u Tübingenu.
„To znači da je na području oko Bogote došlo do potpune zamjene stanovništva“, dodala je.
Približno 2.000 godina unazad, novu grupu ljudi s potpuno drugačijim genetskim naslijeđem naselila je ovu regiju. Za razliku od prethodnika, oni imaju jasne genetske veze s današnjim stanovnicima donjeg dijela Srednje Amerike i najvjerovatnije su govorili čibčanske jezike.
Uz genetske razlike, donijeli su i kulturne promjene – od načina života zasnovanog na lovu i sakupljanju, prema razvoju poljoprivrede i izradi keramike. Pretpostavlja se da su na tom prostoru ostali sve do dolaska evropskih kolonizatora u 16. stoljeću.
Razlog nestanka prve populacije još nije poznat. Naučnici izbjegavaju špekulacije, iako navode da su ratovi ili bolesti mogući uzroci. „Potpuni nestanak genetskih tragova je izuzetno rijedak, naročito u Južnoj Americi“, naglašava genetičarka Andrea Casas-Vargas s Nacionalnog univerziteta Kolumbije.
Ovo otkriće potvrđuje da je historija autohtonih naroda Južne Amerike daleko složenija nego što se prethodno mislilo. Neka istraživanja čak povezuju genetske veze ovih naroda s udaljenim regijama poput Australije.
Zahvaljujući svom položaju – na kopnenom mostu između dvije Amerike – Kolumbija predstavlja ključno područje za proučavanje ljudskih migracija i genetske raznolikosti.
„Ovo su prvi ikad objavljeni drevni ljudski genomi iz Kolumbije“, izjavio je antropolog Cosimo Posth sa Univerziteta u Tübingenu.
Naučnici vjeruju da ovo otkriće otvara vrata novim istraživanjima koja bi mogla rasvijetliti porijeklo i sudbinu prvih ljudskih zajednica Južne Amerike – i odgovoriti na pitanje kako je jedna populacija, uprkos hiljadama godina prisutnosti, mogla potpuno nestati bez traga.