Odbor za klimu Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to „nedvosmisleno“ krivo čovječanstvo.
Nivo stakleničkih plinova u atmosferi već je dovoljno visok da uzrokuju klimatske probleme i idućih decenija, ako ne i stoljeća, upozorili su naučnici u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati.
Opisavši izvještaj kao „crveno upozorenje za čovječanstvo“, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na hitni prekid proizvodnje energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva koji znatno štete okolišu.
„Zvona na uzbunu su zaglušujuća“, priopćio je Portugalac.
„Ovaj izvještaj mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego unište naš planet“, dodao je Guterres.
Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena.
Temeljeno na više od 14 hiljada naučnih studija, izvještaj daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti.
Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju naučnici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerovatno narasti za 1,5 stepen u idućih 20 godina.
Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi.
Svjetske vlade i organizacije izrazile su zabrinutost oko novog izvještaja.
„IPCC-ov izvještaj naglašava ogromnu hitnost ovog trenutka“, saopćio je američki izaslanik za klimu John Kerry.
„Svijet se mora ujediniti prije nego što nam izmakne mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja za 1,5 stepeni“, dodao je.
Emisije koje su „nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima“ su povisile današnje prosječne temperature za 1,1 stepen više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stepena ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvještaju.
Naučnici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5 stepeni mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.
Svaki dodatni rast od pola stepena pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša.
„Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi“, rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvještaja Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa Univerziteta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati u izradi i četvrtog izvještaja.
„Donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena naučnika ako se ništa ne poduzima?“, rekla je.
Već je rast od 1,1 stepen uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda širom svijeta.
Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD, oslobađaju rekordan nivo plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da bježe iz svojih domova trajektima.
„Svako upozorenje je važno“, rekao je koautor izvještaja Ed Hawkins, naučnik sa univerziteta u Readingu u Velikoj Britaniji.
„Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem“.
Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a okeani zagrijavati, zbog čega će rasti i nivo mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa je najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.
Izvještaj upozorava kako čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena.
Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućoj deceniji, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stepeni do 2040. i potencijalno za 1,6 do 2060., prije no što će se stabilizirati.
Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za 2,7 stepeni.
Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 miliona godina, kad su okeani bili 25 metara viši nego danas.
„Već smo promijenili našu planetu, a s nekima od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i milenijima“, rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, naučnik s londonskog Imperial Collegea.
Aktuelno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći: „I dalje imamo odluke za donijeti".
