Anastasios Tzanidakis sa Univerziteta Washington pretraživao je stare teleskopske podatke iz 2020. godine kada je pronašao zvijezdu koja se ponašala veoma neobično. Ta zvijezda, nazvana Gaia20ehk, udaljena je oko 11.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Iako je riječ o stabilnoj zvijezdi "glavnog niza", sličnoj našem Suncu, ona je počela nekontrolisano treperiti.
Uzrok nije bila sama zvijezda, već ogromne količine stijena i prašine koje su prolazile ispred nje, zaklanjajući njenu svjetlost. Naučnici vjeruju da je izvor ovog materijala zapanjujući katastrofalan sudar dvije planete.
"Nevjerovatno je da su različiti teleskopi zabilježili ovaj udar u realnom vremenu", rekao je Tzanidakis. "Postoji samo nekoliko poznatih planetarnih sudara, a nijedan nema toliko sličnosti s udarom koji je stvorio Zemlju i Mjesec."
Planeti se formiraju kada gravitacija okuplja materiju oko mlade zvijezde. Rani solarni sistemi su haotični, a sudari planeta su uobičajeni proces kroz koji sistem postiže ravnotežu tokom miliona godina. Ipak, posmatrati takav događaj u udaljenom sistemu zahtijeva ogromnu sreću.
Istraživači su otkrili da je kriva infracrvene svjetlosti bila potpuna suprotnost vidljivoj svjetlosti. Dok je vidljiva svjetlost slabila, infracrvena je oštro porasla. To ukazuje na to da je materijal koji zaklanja zvijezdu ekstremno vreo, što je direktna posljedica oslobađanja energije tokom sudara.
Smatra se da su se planete prvo spiralno približavale uz seriju manjih dodira, nakon čega je uslijedio finalni, katastrofalni udar koji je stvorio oblak prašine na udaljenosti od jedne astronomske jedinice – baš kao što je Zemlja udaljena od Sunca.
Ovaj oblak prašine bi se s vremenom mogao ohladiti i formirati sistem sličan našem sistemu Zemlja–Mjesec. Naučnici ističu da je Mjesec možda jedan od "magičnih sastojaka" koji čine Zemlju pogodnom za život, jer utječe na plimu, oseku, vremenske prilike, pa čak i tektonske ploče.
Uskoro će moćni teleskop Simonyi u opservatoriji "Vera Rubin" početi potragu za sličnim događajima, a procjenjuje se da bi u narednih deset godina mogao pronaći oko 100 novih sudara. To će pomoći astronomima da shvate koliko su svjetovi poput našeg zapravo česti u svemiru.