Prije više od 500 godina neko je uložio ogroman napor da izdubi hiljade rupa duž planinskog grebena u podnožju Anda. Ko je i zašto izgradio neobičnu strukturu poznatu kao Monte Sierpe, pitanje je koje je zbunjivalo istraživače još od 1933. godine, kada su prve zračne snimke ovog nalazišta objavljene u magazinu National Geographic. Danas, čini se da arheolozi napokon imaju odgovor.
Analiza biljnih ostataka pronađenih u rupama pokazuje da je ovo mjesto prvobitno služilo kao tržnica, a kasnije postalo složen sistem evidencije, svojevrsni drevni računovodstveni registar.
Monumentalna misterija u Peruu
Monte Sierpe je pojas od oko 5200 rupa koji se proteže duž 1,5 kilometara podno Anda. Riječ je o pažljivo oblikovanim udubljenjima, od kojih su neka ojačana kamenjem. Ovakav poduhvat zahtijevao je precizno planiranje i veliku radnu snagu, pa su se decenijama pojavljivale različite teorije, od vrtova do sistema za skupljanje vode iz magle.
Tragovi stariji od Inka
Istraživački tim arheologa Jacoba Bongersa sa Univerziteta u Sydneyu utvrdio je da rupe datiraju iz vremena prije dolaska Inka. Analiza drvenog uglja pokazala je da potječe iz perioda između 1320. i 1405. godine, što znači da ih je vjerovatno izgradila kultura Chincha, koja je na tom području živjela stoljećima prije Inka.
Ovu teoriju potvrđuju i fragmenti keramike iz istog razdoblja.
Od tržnice do poreznog sistema
Najzanimljivije otkriće odnosi se na sadržaj samih rupa. Analize su otkrile tragove kukuruza, kvinoje, tikvi i trava poput pšenice i ječma, kao i vlakna rogoza i vrbe od kojih su se izrađivale korpe. Sve to ukazuje da su se u rupama čuvale jestive biljke i roba spremna za razmjenu.
"Možda je ovo bila drevna tržnica, mjesto na kojem su se okupljali trgovci, poljoprivrednici i ribari kako bi razmjenjivali robu poput kukuruza i pamuka", navodi Bongers.
Kasnije su zračne snimke otkrile zanimljiv uzorak, raspored rupa podsjeća na khipu, drevni sistem čvorova koji su Inke koristile za računanje i vođenje evidencije. To sugeriše da su Inke možda preuzele ovo mjesto i pretvorile ga u svojevrsni porezni registar.
"Vjerujem da su rupe u Monte Sierpeu bile oblik društvene tehnologije, mjesto okupljanja koje je s vremenom preraslo u kompleksan sistem bilježenja davanja u Carstvu Inka", zaključuje Bongers.
Tim planira nastaviti istraživanja i analizirati još uzoraka kako bi potvrdili vezu između ovog fascinantnog nalazišta i drevnih metoda evidencije u Andama.