Rizični faktori: Ovo su osobe za koje je koronavirus najopasniji

Zasad se čini da je novi koronavirus patogen koji ne „pravi razliku“ među ljudima, odnosno da svi imaju istu šansu da se zaraze i obole. Ipak, to ne vrijedi za neke pojedince ili grupe koji se smatraju rizičnim. Prof. patologije i genomske medicine u Houston Methodist Hospital S. Wesley Long kaže da ne postoji razlika u riziku za prijenos virusa, no postoji velika razlika kad je riječ o tome tko može razviti teži oblik bolesti ili imati veći rizik za smrt uslijed bolesti Covid-19 izazvane koronavirusom. Dok će 80 posto ljudi imati blage simptome ili će čak biti bez simptoma, procjenjuje se da će njih 20 posto teško oboljeti ili čak biti u kritičnom stanju. Prema WHO i Američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, visokorizične grupe su osobe visoke životne dobi te osobe koje boluju od ozbiljnih hroničnih bolesti. To znači da je čak 41 posto odraslih osoba u dobi iznad 18 godina izloženo povećanom riziku za teški oblik Covida-19 bilo zbog starosne dobi bilo zbog neke hronične bolesti. Osobe starije životne dobi Prema izvještaju Kineskog Centra za kontrolu bolesti (CDC), osobe u dobi od 80 i više godina imaju najveću stopu smrtnosti, čak 14,8 posto u poređenju sa stopom smrtnosti od 0,9 posto kod opće populacije. To su podaci od 17. februara ove godine i treba imati na umu da se oni dosta brzo mijenjaju, no ono što je sasvim sigurno trend, prema dr. Longu, jest da stopa smrtnosti dramatično raste nakon 65. godine života. Dijelom je to zbog toga što, sa starenjem, unutrašnji organi jednostavno ne funkcioniraju više tako dobro kao nekoć i kao što bi trebali, no utjecaj ima i prirodni pad imuniteta do kojeg dolazi s godinama. Imunološki sistem kod osoba starije životne dobi jednostavno više nije isti kakav je bio kad su bili mladi. Srčani bolesnici Prema izvještaju CDC-a, stopa smrtnosti je bila vrlo visoka, čak 10,5 posto, među oboljelima od Covida koji su ujedno imali i neku srčanu bolest. Oko 6 posto oboljelih od Covida koji su imali i hipertenziju (kronično povišen krvni pritisak) je umrlo. Virus ima potencijal da napada, ne samo srčani mišić, već i krvne žile. Tome u prilog govore i podaci Američkog udruženja za srce (AHA), prema kojima  40 posto hospitaliziranih pacijenata s Covidom-19 (osobe koje su hospitalizirane imaju uglavnom puno teži oblik bolesti) ima neku srčanu bolest ili cerebrovaskularnu bolest (preživjeli su srčani udar). AHA također upozorava da ovaj virus može poremetiti i otkinuti plak nataložen u krvnim žilama (uglavnom su to naslage masti), a to povećava rizik za srčani udar. Osobe s plućnim bolestima Kao što su stručnjaci otpočetka pretpostavljali, osobe s hroničnim respiratornim bolestima su puno ranjivije kad je u pitanju Covid-19: u Kini je 6,3 posto osoba s hroničnim respiratornim bolestima umrlo od infekcije koronavirusom. Virus svoj napad usmjerava na strukture i tkiva koji učestvuje u procesu disanja, a komplikacije uključuju razvijanje teške upale pluća, pa čak i  akutnog respiratornog distresnog sindroma  koji sprečava odgovarajuću oksigenaciju plućnog tkiva. Plućne bolesti koje donose najviši rizik za komplikacije Covida-19 su astma i KOPB ili kronična opstruktivna plućna bolest koja uključuje bronhitis i emfizem. „Astma je definitivno visokorizična“, upozorava dr. Long jer astmatičari obično imaju blago oslabljenu plućnu funkciju, čak i onda kad nemaju nikakve simptome. Osim toga, dodaje, za većinu astmatičara bilo kakva respiratorna infekcija predstavlja okidač za upalu dišnih putova i za astmatični napadaj. Osobe s dijabetesom Dijabetes, zajedno s drugim endokrinim poremećajima, može povećati rizik za teški oblik Covida-19 i eventualno smrt. Izvještaji iz Kine govore o stopi smrtnosti od 7,3 posto kod dijabetičara oboljelih od Covida-19. Tom Hanks, koji je bio pozitivan na virus nalazi se još u izolaciji jer ima dijabetes tip 2, a prema Američkom udruženju za dijabetes rizik je isti za oba tipa bolesti, dijabetes tip 1 i tip 2. Uz to, osobe s dijabetesom obično imaju još neke komplikacije i njihovo tijelo je zbog prirode dijabetesa ionako stalno izloženo povećanom stresu. To je dovoljno da u startu smanji sposobnost njihovog tijela da se bori s infekcijom. Osobe koje uzimaju imunosupresive Svako tko uzima lijekove koji smanjuju aktivnost imunološkog sistema imat će više problema u borbi s Covidom-19, kao i veći rizik za komplikacije. To uključuje osobe oboljele od HIV-a, osobe s transplantiranim organima, osobe koje uzimaju visoke doze kortikosteroida te oboljele od raka koji su u procesu liječenja. Većina hemoterapija djeluje tako da cilja brzorastuće ćelije u tijelu, a među ćelijama koje najbrže rastu su krvne ćelije koje su ujedno od ključne važnosti za pravilno funkcioniranje imunološkog sstemai. Osobe s autoimunim bolestima, kao što su lupus ili reumatoidni artritis, također trebaju biti naročito oprezne. Razlog zbog kojeg najnoviji biološki lijekovi tako dobro djeluju u suzbijanju simptoma njihovih bolesti je to što usporavaju rad pretjerano aktivnog imunološkog sistema koji je u podlozi njihove bolesti. Osobe s ostalim hroničnim bolestima Osobe s bilo kojim drugim oblicima hroničnih bolesti također mogu teže oboljeti od Covida-19, a među njima su na prvom mjestu osobe s hroničnim bolestima jetre ili bubrega. To su bolesti koje značajno smanjuju sposobnost organizma da se nosi s infekcijom, a i sve hronične bolesti sa sobom povlače i oslabljeni imunološki sistem. Osobe s drugim bolestima Osobe s nekim poremećajima krvi, poput anemije srpastih ćelija, te osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi također su izložene povišenom riziku za komplikacije usljed Covida-19. Stručnjaci upozoravaju i da su osobe koje prekomjerno uzimaju lijekove također izložene povišenom riziku, iako još nema dovoljno rezultata testiranja koji bi potvrdili tu tezu. Osobe koje puše cigarete, marihuanu ili e-cigarete ionako izlažu svoja pluća povišenom riziku kod bilo koje infekcije, a opioidi predstavljaju dodatan stres za dišni sistem.