Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu s robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača. Ovo je pokušaj da se ponudi rješenje za sve ozbiljniji ekološki problem, tako što bi mikro-roboti pomagali matici, koja je ključna za razmnožavanje.
Na Univerzitetu u Grazu u Austriji, istraživači iz projekta RoboRoyale, koji se finansira sredstvima EU, testiraju mikro-robote koji bi mogli ojačati pčelinje zajednice. Plan predviđa da roboti hrane, čiste i njeguju maticu, te pomažu u ravnomjernoj distribuciji njenih feromona unutar košnice.
Kako sačuvati košnice
Rukovodilac projekta Farshad Arwin, čiji rad koordiniše Univerzitet u Durhamu uz partnere iz Češke i Turske, naglasio je da cilj nije zamjena pčela, već prilagođavanje realnosti. On je istakao da klimatske promjene nadmašuju sposobnost pčela da se prilagode, navodeći da kratki topli periodi zimi mogu navesti pčele da se ponašaju kao da je stiglo proljeće, što može imati kobne posljedice po košnicu ako uslijedi naglo zahlađenje.
U takvim situacijama, roboti bi mogli djelovati kao podrška i spriječiti uginuće kolonije, prenosi Euractiv.
Slična istraživanja sprovode se i u SAD. Na Tehnološkom institutu Massachusetts (MIT), inženjer Ji-Sjuan Sjao razvija robote veličine insekata namijenjene oprašivanju usjeva. Ovi mali dronovi, lakši od spajalice, mogu letjeti brzinom do dva metra u sekundi i ostati u zraku više od 1.000 sekundi. Istraživači naglašavaju da roboti ne trebaju zamijeniti pčele, već ih dopuniti.
Kritike i izazovi na terenu
Međutim, kritičari, među kojima je i predstavnica ekološke organizacije Beelife, Sindi Adolf, upozoravaju da tehnološka rješenja ne smiju skrenuti pažnju s dubljih promjena potrebnih u poljoprivredi i odnosu čovjeka prema prirodi.
Istovremeno, pčelari, poput Klaudije Fernandes Gutijeres sa sjevera Španije, kažu za Euractiv da su košnice iz godine u godinu sve praznije, a jedinke slabije.
"Sve je manje pčela. Poslije zime mnoge u košnici su mrtve. Teško opstaju zbog nestabilnih vremenskih uslova", izjavila je ona.
Prema njenim riječima, klimatske promjene jesu važan faktor, ali nisu jedini uzrok pada broja oprašivača. Veliku štetu nanose i parazit varoa, kao i invazivni azijski stršljen, koji dnevno može pojesti i do 50 pčela. Dodatni problem predstavljaju pesticidi, zbog čega je Evropska unija uvela mjere poput zabrane uvoza hrane s ostacima neonikotinoida, hemikalija koje su izrazito štetne za pčele.
Naučnici već dugo upozoravaju na pad broja oprašivača, koji su ključni za ekosisteme i proizvodnju hrane. Države članice EU do decembra 2026. godine moraju uspostaviti novi sistem praćenja vrsta oprašivača, ali zaustavljanje negativnog trenda i dalje predstavlja veliki izazov.