Društvena mreža koja se najbrže razvija na svijetu je TikTok. Svjetske statistike pokazuju da su njezini korisnici mladi u uzrastu od 16 do 24 godine. No, posljednjih godina sve češće čujemo za različite izazove s ove društvene mreže u kojima, većinom, stradaju djeca.
TikTok, jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, a u posljednje vrijeme i u BiH, postaje sve opasnija za one koji je koriste. Iako je prvenstveno namijenjena za kreiranje i dijeljenje kratkih video-formi, sve češće se koristi za postavljanje izazova među korisnicima koji su najblaže rečeno – bizarni. Jedan od njih je i krađa ili uništavanje školskog inventara, javlja BHRT.
Jedan od Tiktokera, Amar Velagića pojasnio je kakva su njegova iskustva u vezi s opasnim izazovima. "Ti izazovi koji se pojavljuju, često to vidimo u Americi, ali mislim da u BiH to nije toliko zastupljeno. Sam internet i društvene mreže su postale još jedan stub odgoja, pored kuće, škole itd. Roditelji bi trebali provoditi više vremena s djecom, kako bi u potpunosti znali o čemu njihovo dijete razgovara s vršnjacima, što gleda i što ga zanima", smatra Velagić. Ministarstvo unutarnjih poslova RS i Federalna uprava policije prate događaje na društvenim mrežama, te moguće opasnosti po život omladine u smislu opasnih izazova.
Kažu kako nije bilo prijavljenih opasnih izazova u posljednje vrijeme, što ne znači da ih uopće nije bilo. "Razmjenjivali smo operativne informacije i u jednom trenutku kada se pojavio masovni poziv na samoubistvo maloljetnika, uputili smo i putem medija jednu obavijest i apel prije svega roditeljima da obrate pažnju na sadržaje kojima pristupaju njihova djeca", izjavila je glasnogovornica MUP-a RS Mirna Miljanović.
"Federalna uprava policije je brzim i efikasnim djelovanjem spriječila dva samoubistva maloljetnih osoba. U oba slučaja se radilo o društvenim mrežama. U jednom od slučajeva Facebook administracija je kontaktirala FUP jer su statusi na društvenim mrežama izgledali kao moguća najava suicida", navodi glasnogovornik FUP-a Emil Sućeska. Ne bih se zavaravala da opasnost kod nas ne postoji, kaže psihologinja Nermina Vehabović Rudež. Pitanje je koliko su opasnosti na društvenim mrežama uočene i koliko su zapravo roditelji tražili pomoć. "Dijete koje boravi dugo na internetu mora pokazati određeni simptom. A to je da se osjeća ostavljeno, zanemareno bez obzira na to što roditelj posvećuje pažnju.
Treba biti model koji pokazuje da ne držim 24 sata mobitel ili tablet ispred sebe, ili ako mi je to posao onda djetetu objasniti šta radim i zašto treba tu da boravim", dodaje Vehabović-Rudež. "Ja nisam primijetila u javnosti takav neki trend. Mislim da su kod nas ipak malo norme drugačije, što ne znači da se neće dogoditi. Zato je važno s djecom razgovarati kako se ponašati na internetu i kako postupati s tim informacijama", mišljenja je Belma Gijo, Projekt prevencije nasilja nad djecom u digitalnom okružju.
Prilikom instaliranja aplikacija gotovo niko ne čita uvjete korišćenja i pravila privatnosti, korisnici uopće nisu ni svjesni za što se sve koriste njihovi podaci. Osnovno pravilo većine aplikacija je da osobe mlađe od 13 godina ne mogu posjedovati profile. Roditelji moraju biti upoznati s tehnologijom koju koriste njihova djeca i predočiti im rizike, isto tako moraju se poštovati i dječija prava. Iako u mnogim sferama kasnimo za zapadom, možemo reći da je kašnjenje u pogledu opasnih izazova na društvenim mrežama možda i dobro.
