Serija Game of Thrones nije bila revolucionarna za HBO samo zbog svojih fantastičnih elemenata, već i zbog ogromnog produkcijskog opsega. Realizacija tako ambicioznog projekta, s raskošnim scenografijama, kostimima i šminkom, veliki je izazov za sedmičnu televizijsku seriju, posebno onu namijenjenu odrasloj publici kakvu HBO njeguje. Prije Game of Thronesa, najveći iskorak ove mreže bila je serija Rome, historijski ep autora John Milius, koji je ubrzo postao jedna od najskupljih serija u historiji televizije. Iako je, nažalost, otkazana te je morala naglo privesti kraju drugu sezonu, Rome ostaje definitivna ekranizacija nekih od najpresudnijih trenutaka vojne historije.
Iako postoji mnogo klasičnih filmova inspirisanih mitovima o prvom stoljeću, Rome je pokušala ponuditi cjelovit prikaz uspona i pada najmoćnijeg carstva u ljudskoj historiji. Prva sezona pratila je uspon Julius Caesar (Ciarán Hinds) i njegovu smrt od ruke izdajnika Marcus Junius Brutus (Tobias Menzies) i Gaius Cassius Longinus (Guy Henry). Druga sezona fokusirala se na uspon Marka Antonija (James Purefoy) i njegov odnos s Cleopatra (Lyndsey Marshal), dok su rimski oficir Lucius Vorenus (Kevin McKidd) i bivši kriminalac Titus Pullo (Ray Stevenson) služili kao likovi kroz čiju perspektivu pratimo događaje. Iako je brzo prolazila kroz slavne ličnosti i ključne historijske trenutke, Rome je dokazala da HBO može gradivo koje bi inače djelovalo poput „školske lektire“ pretvoriti u uzbudljivu dramu.
Najambiciozniji HBO-ov projekt svog vremena
Rimska historija često se dijeli na odvojene narative, ali Rome je nastojala ponuditi koherentnu viziju načina na koji je carstvo postalo toliko uticajno. Serija je istraživala radikalne promjene tokom Cezarove vladavine i kako su dovele do koncentracije moći i novih sukoba. Hinds je Cezara prikazao kao nemilosrdnog vojskovođu, ali i čovjeka snažnih instinkta kada je riječ o očuvanju demokratije i volje naroda. Sukob između njega i Bruta tako dobija dodatnu težinu, jer je zasnovan na njihovim društvenim uvjerenjima, a ne na ličnom neprijateljstvu. Menzies posebno uspijeva jednom od najpoznatijih „negativaca“ iz drama William Shakespeare dati određenu dozu saosjećanja.
Iako najveću moć ima onaj ko sjedi na carskom prijestolju, Rome prikazuje i perspektive različitih društvenih slojeva. Odnos Luciusa i Titusa savršeno oslikava te razlike. Lucius je slavljen kao ratni heroj, ali njegova supruga Niobe (Indira Varma) nema razloga da ga voli dok je stalno odsutan zbog ratovanja. Titus, s druge strane, izbjegava pogubljenje tako što postaje rimski vojnik, ali otkriva da prihvatanje u „civilizirano“ društvo zahtijeva kulturno iskustvo koje nikada nije imao priliku steći. Čak i finansije carstva igraju važnu ulogu u prikazu načina na koji se različite vlasti doživljavaju i da li obični ljudi osjećaju patriotizam.
Serija koja nikada nije ostvarila puni potencijal
Rome je bila ispred svog vremena, ali realizirano je tek djelić onoga što je koautor Bruno Heller planirao. Iako je Heller zamislio da Brutov pad označi kraj druge sezone, serija je trebala nastaviti istraživati vladavinu Augustus (Gaius Octavian), koji će kasnije postati prvi rimski car. Međutim, zbog otkazivanja, radnja smještena u Egipat, planirana za još dvije sezone, morala je biti ubrzana. Iako su Purefoy i Marshal izvanredni kao Marko Antonije i Kleopatra, složeni politički i ljubavni odnos njihovih likova nije dobio dovoljno prostora za razvoj.
Planirana peta sezona trebala je istražiti pojavu Mesije na Bliskom istoku, a potencijal serije bio je gotovo neograničen. Kreativnost u odabiru scena bila je impresivna, jer Rome nije trošila budžet isključivo na spektakularne bitke, iako ih je bilo mnogo. Dvije postojeće sezone ostaju jednako fascinantne kao i sve što se očekuje od prestižne televizijske mreže, piše Collider.