Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić izjavila je da Svjetski dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja, ne treba dočekati bez rješavanja ključnih problema, kao što su brutalni napadi i prijetnje novinarima, nedovoljna pravna zaštita, institucionalni pritisci te održivost javnog servisa, što su uostalom, kako je istakla, obaveze Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.
U razgovoru za Fenu, Rudić je podsjetila na činjenicu da su Reporteri bez granica u svom indeksu BiH stavili na 90. mjesto kada su u pitanju medijske slobode za 2023. godinu. To mjesto, kako kaže, odgovara realnoj situaciji, što potvrđuju i podaci kojim raspolažu BH novinari.
''U posljednjih nekoliko godina zabilježili smo pad broja slučajeva napada i prijetnji novinarima, ali i mnogo brutalnije napade i prijetnje novinarima nego što je to bilo ranijih godina. Također, zabilježili smo i institucionalne pritiske na medije i novinare. Kada kažem da je situacija mnogo radikalnija i brutalnija, mislim na činjenicu da je jedna novinarka prošle godine sprovedena u tužilaštvo s lisicama na rukama, dok je jednom novinaru u dva navrata određena policijska pratnja i zaštita 24 sata. Osim toga, svjedočimo sve većem broju tužbi za klevetu na osnovu Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS) te sve većem broju SLAPP tužbi i građanskih postupaka za klevetu protiv novinara i medija - navodi generalna sekretarka BH Novinara.
Istakla je i podatak da je od avgusta 2023. godine do sada podneseno 47 krivičnih prijava protiv novinara i medija, što je po njenoj ocjeni veoma veliki broj, s obzirom na činjenicu da kriminalizirana kleveta u RS-u novinare stavlja u rang osumnjičenih osoba, odnosno onih koji su na brutalan način prekršili određeni zakon.
Napomenula je da je pohvalno to što u RS-u još nema nijedne optužnice na osnovu kriminalizirane klevete, ali i da je zabrinjavajuće da je u tom bh. entitetu podneseno više od 230 krivičnih prijava za klevetu na osnovu kriminalizirane klevete, protiv, ne samo novinara, već i aktivista civilnog društva, građana te opozicionih političara.
''Ovih nekoliko podataka govori o tome da su medijske slobode u BiH u padu i da tome doprinose i institucije vlasti koje uskraćuju pravo na slobodan pristup informacijama, pravo novinarima da prate zasjedanja lokalnih organa vlasti, općinskih vijeća, kantonalnih skupština… Također, svjedočimo i tome da institucije pokušavaju mijenjati određene zakone i na kantonalnom nivou, pa čak i ograničiti pravo na slobodu izražavanjana na nivou općinskih odluka - upozorava Rudić