Senad Sejdić radi 30 godina u rudniku Mramor, u blizini Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Ovaj poslovođa jame odrastao je u rudarskoj porodici. Iskopavanjem uglja bavili su se njegovi djedovi i otac.
Razlog zbog kojeg se plaši je najava mogućnosti stečaja u rudniku u kome radi.
-Moj otac je život izgubio u rudniku, a i ja sam mu posvetio kompletan život. No, svojoj djeci ne dam ni blizu ove profesije. U jamu se svakodevno ide na rizik. Radimo ručno, gdje bi trebala raditi mašina mi koristimo lopate i motike - kaže Senad za RSE.
Rudnik Mramor djeluje u okviru Rudnika uglja Kreka, najstarijeg bosanskohercegovačkog rudnika koji ima 2.100 zaposlenih.
Godinama se suočava sa finansijskim problemima. U prvih šest mjeseci ove godine poslovao je negativno u iznosu od oko 13 miliona konvertibilnih maraka (oko 6,5 miliona eura).
Zbog neplaćenih poreza rudniku su u više navrata bili blokirani računi, a iz ovih razloga rudari su svoja prava tražili štrajkom.
Vršitelj dužnosti direktora Rudnika Husein Trumić, koji je u augustu najavio opasnost od stečaja, nije odgovorio na upit RSE o poslovanju i sudbini rudara.
Ciljano izazvana kriza
No, predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Kreka Zuhdija Tokić tvrdi da je rudnik Kreka, "ciljano doveden u situaciju da ne može odgovoriti zadatku i ostvariti plan proizvodnje".
-Rudari kopaju krampom i možete onda zamisliti zašto ne ostvaruju proizvodni rezultat i ne mogu podmiriti sve što treba. Svjesno se nije ulagalo i svjesno se od Kreke pravi slučaj - ističe Tokić.
Poslovanje Rudnika Kreka, kako tvrde u Sindikatu, dodatno je ugroženo potezom JP Elektroprivreda BiH koja je ugalj, za potrebe Termoelektrane Tuzla, od ove godine počela nabavljati i iz Rudnika Stanari, smještenog na području entiteta Republika Srpska.
S druge strane, iz JP Elektroprivreda BiH nabavku od rudnika Stanari obrazlažu činjenicom da rudnik Kreka ne ispunjava obaveze da dostavi dogovorene količine uglja.
-U periodu od 1. januara do 25. oktobra, Termoelektrani Tuzla isporučeno je oko 388.600 tona uglja manje od ugovorene količine, čime je rudnik Kreka doveo u pitanje sigurnu proizvodnju električne energije i toplotne energije za obezbjeđenje grijanja Tuzle i Lukavca - saopćeno je iz Elektroprivrede BiH za RSE.
Direktori šest rudnika na području Federacije BiH, koji posluju u okviru koncerna Elektroprivrede BiH, upozorili su 18. novembra na finansijske probleme u rudnicima i upozorili na mogući stečaj.
U pismu koje su uputili Vladi Federacije BiH, Elektroprivredi BiH i Sidikatu, naveli su da je, bez restrukturiranja rudnika, stečaj neminovan, što će izazvati poremećaje u elektroenergetskom sistemu BiH i Federacije BiH, ekonomiji i privredi i uzrokovati socijalne probleme.
Proces reorganizacije
Elektroprivreda BiH je u aprilu 2021. godine pokrenula proces reorganizacije koji bi trebalo da osigura osnove za ekonomski održivo poslovanje i rad rudnika u periodu energetske tranzicije zasnovane na dekarbonizaciji, odnosno prestanku korištenja uglja za proizvodnju struje i postepenom zatvaranju termoelektrana i rudnika.
Od 2009. do 2020. godine u modernizaciju je uložila 160 miliona eura, no i pored toga stanje u sedam rudnika koji posluju u okviru koncerna EPBiH je, kako navode, daleko od očekivanog.
Iz ovog preduzeća ističu i da su u junu 2021. godine osigurali oko 62,5 miliona eura za zbrinjavanje viška zaposlenih i izmirivanje obaveza za penzionisanje radnika u rudnicima Kreka, Đurđevik, Breza, Kakanj, Zenica i Abid Lolić.
Istom odlukom osigurano je i oko 65 miliona eura za nastavak investicionih ulaganja.
Time su, dodaju, ispunjene obaveze Elektroprivrede BiH iz Sporazuma od 19. maja 2021. godine, koji je potpisan sa Sindikatom radnika rudnika u Federaciji BiH o nastavku restrukturiranja rudnika, koje su se odnosile na osiguranje financijskih sredstava.
No, sindikat tvrdi drugačije.
Ništa nije ispunjeno
-Ništa nije ispunjeno. Nijedan radnik nije prekvalifikovan o trošku Elektroprivrede BiH, nijedan nije otišao u prijevremenu penziju, niti sporazumno raskinuo ugovor, uz podsticajnu otpremninu. Ni marka od tada nije uložena za modernizaciju - tvrdi Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudnika Federacije BiH.
S problemima u poslovanju suočavaju se i ostali rudnici u Federaciji BiH, čiji je vlasnik Elektroprivreda BiH, a koji upošljavaju 6.800 ljudi.
Poreski dug rudnika u Federaciji BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosio je skoro 263 miliona eura.
Dugovanja rudnika po svim osnovama iznose više od 460 miliona eura, a ukupni gubitak u 2020. godini je bio oko 39,5 miliona eura.
Direktori rudnika koji su uputili saopćenje predstavnicima vlasti, upozorivši ih na opasnost od stečaja, nisu bili dostupni za razgovor za RSE.
Istovremeno, Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH, najavio je za utorak, 23. novembra, proteste ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu.
Kao glavni razlog sindikati navode, drastična umanjenja primanja rudara, koja su, kako tvrde predviđena novim pravilnicima o radu i o učinku.
Radni staž nije uvezan
Rudar Senad Sejdić tvrdi da tuzlanskim rudarima radni staž nije uvezan od 2012. do 2017. godine, te da od januara ove godine plaće ponovo primaju bez uplaćenih doprinosa za penzijsko osiguranje.
-Ne nabavljaju, ne zapošljavaju novu radnu snagu, ne investiraju, i sada imamo ove najave odgovornih o stečaju. Logično je da smo zabrinuti da će nas zatvoriti i da nam neće biti uvezan radni staž - ističe on.
Predsjednik Sindikata Sinan Husić kaže da se ovim pravilnicima visina osnovne plaće kopača u jami, sa sadašnjih 850 KM (oko 425 eura), smanjuje na 570 KM.
-Poslodavac iz Elektroprivrede BiH i rudnika iz sastava koncerna jednostranom odlukom stavlja na snagu Pravilnik o radu u rudnicima uglja u sastavu koncerna, koji devastira dostignuti nivo visine osnovne plaće svakog radnog mjesta u rudnicima uglja u sastavu koncerna. Dakle, to je brutalno, jer predviđa da je radnik kriv za sve i nema nikavog zaštitnog mehanizma - ističe Husić.
Iz Sindikata navode da ovi pravilnici nisu u duhu socijalnog dijaloga predstavnika Sindikata i vlasnika rudnika, odnosno sporazuma o restrukturiranju.
-Svakodnevno smo suočeni s prijetnjama da će nas poslati u stečaj. Naša poruka im je da želimo uvezivanje staža jer su oni donosili odluke da uplaćuju plate bez doprinosa - ističe Husić.
Vlada Federacije BiH je 22. augusta 2019. godine usvojila Program o restrukturiranju elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva doma u Federaciji BiH) dao je saglasnost na taj dokument na sjednici 29. januara 2020. godine.
Zastoj u restruktuiranju
Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermin Džindić, kaže za RSE da je do zastoja u provedbi programa restrukturiranja došlo već u prvoj fazi, koje je, navodi predviđalo “oslobađanje od 2.000 radnika koji su višak”.
No, Džindić tvrdi da rudari neće biti otpuštani.
-Nisam vidio nijednu tabelu u kojoj piše da će ijedan rudar biti otpušten, nego se radi o radnicima koji prate proizvodnju. Tu se radi o preslagivanjima da ih 1.300 bude prebačeno u nova društva, a dio prekvalificiran u nova zanimanja koja trebaju rudnicima. Ukoliko ne završimo ovu prvu fazu, proces restrukturiranja neće biti završen - kaže Džindić.
Govoreći o pravilnicima o radu i učinku, kao osnovnom razlogu rudarskih protesta, Džindić tvrdi da oni idu u korist rudarima.
-Primjenom pravilnika došlo bi do povećanja plate za sve koji ispune plan. Dakle, ukoliko radite i postignete bolje rezultate dobit ćete i više novca dok će oni koji podbacuju biti ‘sankcionisani’. I kad govorimo o sankcionisanju rudari će biti minimalno ili nikako kažnjeni, nego ona ide za odgovorna lica u procesu proizvodnje - ističe Džindić.
U RS posluju dva rudnika
U Republici Srpskoj, prema podacima entitetskog Ministarstva energetike i rudarstva, posluju dva rudnika koja su u državom vlasništvu. To su Rudnik i termoelektrana Ugljevik i Rudnik i termoelektrana Gacko.
U privatnom vlasništvu su Rudnik mrkog uglja Miljevina i EFT Rudnik i termoelektrana Stanari, koji su do vlasništva došli kroz proces privatizacije.
Ostali rudnici u Republici Srpskoj su u mješovitom privatno-državnom vlasništvu gdje državni kapital ne prelazi 50 posto.
U tom enitetu ima oko pet hiljada rudara.
Zoran Mićanović, predsjednik sindikata u Rudniku i Termoelektrane Ugljevik, koji djeluju u okviru Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske, kaže da u tom entitetu proces konstrukcije rudnika nije ni počeo.
-Mi smo restrukutriranje već trebali započeti početkom ove godine i trebali biti u završnoj fazi. Nismo dobili zadatak, šta to znači i šta nam je cilj - ističe on.
Kako kaže, položaj rudara nikad nije bio dobar, a država se uvijek prema njima odnosila maćehinski.
-Niti imamo mehanizacije, ni adekvatne radne snage. Ukazivali smo vlastima i govorili, ali nisam optimista. Nažalost Sindikat vrlo malo može uraditi u svemu. Suština je da vladajuće pratije dovode u rudnike koji su nesposobni, koji veze nemaju šta trebaju raditi - naglašava Mićanović.
Tranzicija s uglja, čije rezerve u BiH iznose oko šest milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za BiH i uslov koji treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji.
U novembru 2020. godine, u okviru Samita Berlinskog procesa, BiH je potpisala DEklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.
Deklaracija, između ostalog, podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije, postepeno ukidanje subvencija za ugalj, ali i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.
