Najava da će se Milorad Dodik obratiti na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, danas u Banjoj Luci, može biti samo performans i nema nikakav pravni učinak.
Ocjena je to sagovornika Raporta iz pravosudnih i zakonodavnih institucija BiH koji za sada nezvanično komentiraju plan da vladajuća većina na čelu s SNSD-om pokuša dati legitimitet Dodiku kao predsjedniku entiteta, iako mu je 18. augusta pravosnažno Sud BiH utvrdio prestanak mandata.
Iako postoje pokušaji da se dezavuira javnost kako zvanične institucije u RS tobože nisu obaviještene o prestanku mandata Dodiku, Centralna izborna komisija BiH obavijestila je Ured predsjednika RS i samog Milorada Dodika da mu je 6. augusta CIK BiH prvostepenom odlukom oduzeo mandat predsjednika Republike Srpske.
To je bila obaveza CIK-a, koja je kako je potvrđeno Raportu, i ispoštovana.
Čeka se odgovor iz Suda BiH
Čak je CIK BiH upoznat i s tim da je iz Ureda predsjednika RS odluka o prestanku mandata Dodiku proslijeđena njegovom pravnom zastupniku, koji se potom u Dodikovo ime žalio na tu odluku Apelacionom odjelu Suda BiH.
Kada je Apelaciono vijeće Suda BiH 18. augusta po Dodikovoj žalbi potvrdilo odluku CIK-a, ta odluka je postala pravosnažna.
Na zvaničnoj stranici Suda BiH pravosnažna odluka je i javno objavljena.
No, uprkos tome CIK BiH je, kako saznaje Raport, od Suda BiH tražio i da im odgovore da li je i kada ta odluka proslijeđena Uredu predsjednika RS, kao zvaničnoj instituciji čijem je čelniku prestao mandat.
Odgovor na to pitanje CIK BiH još čeka iz Suda BiH, kojem je i Raport uputio isti upit.
Ako dobijemo odgovor na njega, objavit ćemo ga naknadno.
No, s obzirom na javnu objavu pravosnažne odluke o prestanku mandata Miloradu Dodiku na funkciji predsjednika RS, kao i da je on već dobio prvostepenu odluku CIK-a BiH koja je, što je njemu i njegovom pravnom zastupniku poznato, kao i javnosti, postala pravosnažna, svako predstavljanje Dodika kao predsjednika je krivično djelo i riječ je o lažnom predstavljanju.
To jasno propisuju i ustavne i zakonske odredbe u BiH i svako ko kaže da nije upoznat s time da je Dodiku prestao mandat ne uvažava pravne činjenice, niti poštuje ustavno pravni poredak BiH.
Međutim, Dodik se uporno i nakon 18. augusta predstavlja predsjednikom, a tako ga titulira i vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS, gdje je za danas najavljeno njegovo obraćanje.
Sada se postavlja pitanje ko treba reagirati na negiranje pravosnažne odluke CIK-a i Suda BiH?
Iz ustavnih i zakonskih odredbi u BiH prvo bi trebalo utvrditi je li Dodikovo predstavljenje u javnosti predsjednikom samo njegov i performans njegovih sljedbenika ili to proizvodi neke pravne posljedice.
Kako su za Raport kazali nezvanično u pravosudnim i zakonodavnim institucijama BiH, prvo treba ustanoviti da li se Dodik, nakon što mu je pravosnažno oduzet mandat, potpisuje na službenim aktima kao predsjednik RS.
Jer, kako ističu, svako službeno postupanje Dodika "u svojstvu predsjednika RS" nakon pravosnažnosti odluke je bez ovlaštenja i ex lege ništavno ili oborivo u postupcima nadzora i kontrole zakonitosti.
Ko treba da zaštiti ustavni poredak BiH?
.U tom slučaju, trebaju reagirati Tužilaštvo BiH, Sud BiH, SIPA, aliiI OHR i međunarodni partneri ako opstrukcija pravosnažnih odluka Suda BiH i CIK-a BiH poprimi sistemskI oblik, a na što ukazuje postupanje Narodne skupštine RS, koja pokušava dati Dodiku legitimitet.
Također, unutar RS, formalno-pravni štit od Dodikovog eventualno nezakonitog djelovanja su Službeni glasnik, generalni sekretarijat Ureda predsjednika RS i sudovi koji moraju odbiti, osporiti i poništiti sve akte nastale bez ovlaštenja.
Ako Dodik, kažu Raportovi sagovornici, osim što se lažno predstavlja kao predsjednik RS, potpisuje i neke akte u tom kapacitetu, onda treba dokumentovati svako službeno postupanje Dodika kao "predsjednika" nakon pravosnažnosti, jer to postaje dokaz opstrukcije izvršenja.
Također, Dodikovo postupanje kao predsjednika kroz formalne akte nakon 18. augusta treba postati predmetom istrage Tužilaštva BiH koje mora saslušatiiI odgovorna lica u RS koja eventualno provode nezakonite naloge.
Istovremeno, Službeni glasnik RS mora odbiti objavu akata potpisanih od lica bez mandata, jer objava bi sama po sebi bila protivpravna.
Generalni sekretarijat i Kabinet "predsjednika" obavezni su obustaviti postupanje po nezakonitim nalozima i protokolarnim aktivnostima.
Naši sagovornici ističu da je vidljivo da na zvaničnoj stranici Ureda predsjednika RS od 6. augusta, kada je Dodiku prvostepeno oduzet mandat, nema nijedne najave njegovih aktivnosti nakon tog datuma.
To jasno implicira da se Ured predsjednika RS očigledno pridržava odluke o prestanku mandata predsjedniku RS i ne izlaže se krivičnoj odgovornosti, na način da ndaležni u Uredu ne žele objavljivati najave Dodikovih aktivnosti već nakon 6. augusta.
Naši sagovornici ističu i da Vlada RS, ministarstva, javne ustanove i preduzeća, dužni su tretirati funkciju predsjednika RS kao upražnjenu i provoditi supstituciju u skladu s Ustavom RS i da se, u protivnom, izlažu krivičnoj odgovornosti.
Također, ocjenjuju da Narodna skupština RS hitno treba konstatirati upražnjenu funkciju i pokrenuti ustavni mehanizam supstitucije stanja, odnosno imenovanja v.d. predsjednika do okončanja prijevremenih izbora, a ne da rukovodstvo NSRS daje legitimitet čovjeku kojem je prestao mandat.
Naši sagovornici ističu i da Parlamentarna skupština BiH može tražiti nadzor nad provođenjem odluke i informaciju CIK-a i nadležnih organa o preprekama i opstrukcijama.
Naglašavaju i da prema zakonima i Ustavu BiH, sve što je Dodik potpisao nakon 18. augusta izloženo je poništenju ili se smatra pravno nepostojećim.