Slavni književnik rodom iz Indije, Salman Rushdie, koji je proveo godine skrivajući se nakon što su iranske vlasti pozvale muslimane da ga ubiju zbog njegova pisanja, uboden je u glavu, vrat i torzo tokom predavanja u New Yorku u petak te je prebačen helikopterom u bolnicu, objavila je policija.
Nakon operacije koja je trajala nekoliko sati Rushdie je na respiratoru i ne može govoriti. Pisci i političari širom svijeta osudili su napad na Rushdieja.
"Vijesti nisu dobre", napisao je Andrew Wylie, njegov književni agent, u e-mailu. "Salman će vjerovatno izgubiti jedno oko. Živci u ruci su mu presječeni, a jetra mu je izbodena i oštećena", dodao je.
Rushdie (75), kojega je u tom trenutku predstavljao organizator događaja, izboden je na pozornici Institucije Chautauqua u zapadnom New Yorku, gdje je stotinama okupljenih trebao govoriti o umjetničkim slobodama. Zaprepašteni su posjetitelji pomogli maknuti napadača s Rushdieja, koji je pao na pod.
Policajac državne policije New Yorka, koji je osiguravao događaj, uhitio je napadača. Policija je identificirala osumnjičenika kao Hadija Matara, 24-godišnjaka iz Fairviewa (New Jersey), koji je kupio kartu za događaj.
"Čovjek je, ne znam odakle, skočio na pozornicu i napao ga, zadajući mu udarce po prsima i vratu", rekao je Bradley Fisher, koji je bio u publici, dodavši da su ljudi "vrištali i plakali". Liječnik u publici brinuo se za Rushdieja do dolaska hitne službe, rekla je policija.
Henry Reese, moderator događaja, zadobio je lakšu povredu glave. Policija je rekla da sarađuje sa saveznim istražiteljima kako bi utvrdila motiv, a nisu opisali korišteno oružje.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan opisao je incident kao "užasan". "Zahvalni smo građanima i onima koji su prvi reagirali što su mu tako brzo pomogli", napisao je na Twitteru.
Ajatolah Homeini izdao fetvu 1989.
Rushdie, koji je rođen u muslimanskoj kašmirskoj porodici u Mumbaiju, suočio se s brojnim prijetnjama smrću zbog svog četvrtog romana Sotonski stihovi, nakon čega se preselio u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Neki muslimani su rekli da knjiga sadrži blasfemične odlomke. Ta je knjiga zabranjena u mnogim muslimanskim zemljama nakon objave 1988. Nekoliko mjeseci kasnije iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini izdao je fetvu protiv Rushdieja, pozivajući muslimane da ubiju njega i sve uključene u objavljivanje knjige zbog bogohuljenja.
Rushdie, koji je svoj roman nazvao "prilično blagim", skrivao se gotovo cijelo desetljeće.
Hitoshi Igarashi, japanski prevoditelj romana, ubijen je 1991. Iranska vlada je 1998. rekla da više neće podržavati fetvu, a Rushdie je posljednjih godina živio relativno otvoreno. Iranske organizacije, od kojih su neke povezane s vladom, ponudile su milione dolara kao nagradu za Rushdiejevo ubistvo.
Homeinijev nasljednik, ajatolah Ali Hamenei, 2019. je rekao da je fetva "neopoziva". Iranska poluslužbena novinska agencija Fars i druge novinske kuće donirale su novac 2016. kako bi povećale nagradu za 600.000 dolara. Fars je nazvao Rushdieja apostatom koji je "uvrijedio proroka" u svom izvješću o napadu u petak.
Rushdie je 2012. objavio memoare o svom zatvorenom, tajnovitom životu nakon fetve pod nazivom Joseph Anton, što je pseudonim koji je koristio dok je bio pod zaštitom britanske policije. Za svoj drugi roman, Djeca ponoći, osvojio je nagradu Booker. U februaru bi trebao izaći njegov novi roman Grad pobjede.
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je užasnut što je Rushdie "izboden dok je koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti". Za događaj u Instituciji Chautauqua, koja je osnovana u 19. stoljeću u malom istoimenom gradiću na jezeru, nije bilo sigurnosnih provjera.
"Osjećao sam da nam tamo treba više zaštite jer Salman Rushdie nije običan pisac", rekao je Anour Rahmani, alžirski pisac i aktivist za ljudska prava koji je bio u publici. "On je pisac koji protiv sebe ima fetvu", dodao je.
Rushdie je 2016. postao američki državljanin i živi u New Yorku. Po vlastitom opisu kulturalni musliman i "tvrdokorni ateist", Rushdie je bio oštar kritičar raznih religija. Govorio je i o vjerskom ugnjetavanju u Indiji, uključujući pod hinduističkom nacionalističkom vladom premijera Narendre Modija.
