Pojačano raketiranje Harkiva ponovno je stavilo ovaj grad u prvi plan izvještaja s prve linije, nadovezujući se na ranije glasine da ruska strana priprema veliku ofanzivu na Harkiv s ciljem njegovog zauzimanja.
Šta se događa?
Postoji nekoliko razloga za pojačano raketiranje. Prvi je naglo intenziviranje borbi od sredine marta 2024. godine na granici Ukrajine i Rusije nakon pokušaja ofanzive snaga iz Ukrajine. Prema službenoj verziji Kijeva, to su bile ruske dobrovoljačke formacije koje su se borile na strani ukrajinske vojske.
Time je na neki način stvoren novi aktivni dio fronte. Sukladno tome, ruska strana je naglo pojačala gađanje pograničnih područja, kako s ciljem udaranja na položaje, logistiku i infrastrukturu ukrajinskih trupa, tako i, u slučaju Harkiva, u političke svrhe. Odnosno, Harkiv je pojačano gađan, kako bi se pokazalo i ruskom društvu i Ukrajini da se može odgovoriti za raketiranje Belgoroda.
Nova taktika
Idući razlog je razvoj nove taktike ruske vojske za uništavanje ukrajinske energetske infrastrukture. Naime, taktika je da se energetski objekti u određenom gradu i regiji koncentrirano i neprestano napadaju, što dovodi do njihovog potpunog uništenja.
Harkiv je postao prvi veliki poligon za testiranje te taktike. Odabran je zbog svoje blizine, što omogućuje, s jedne strane, napad svim mogućim sredstvima uništenja.
S druge strane, cilj je stalno držati grad pod kontrolom pomoću izviđačkih bespilotnih letjelica za prilagodbu paljbe i praćenje cilja, to je nešto što Rusija nije adekvatno koristila u ratu. Tim načinom komplicira se rad sistema protuzračne odbrane, jer je zbog blizine Harkiva vrijeme leta vrlo kratko.
Jasno je da će Rusiji puno teže biti napadati druge gradove u dubini, jer ih je lakše zaštititi sistemima protuzračne odbrane, za razliku od Harkiva. No, ako se iscrpe zalihe raketa protuzračne odbrane, onda se i drugi gradovi mogu naći u zoni udara ruskih raketa i ostale tehnike, što bi moglo uzrokovati mnogo veću štetu nego što je sada slučaj.
Udari na Harkiv će vjerojatno prisiliti vojsku Ukrajine da prebaci dio protuzračnih raketa tamo te tako smanji mogućnosti odbrane drugim gradovima.
Šta je cilj?
Time bi ruska vojska učinila život u Harkovu iznimno teškim i onemogućila gradu da normalno funkcionira. S obzirom da se radi od drugom najvećem gradu u Ukrajini, to je ozbiljna prijetnja. Trenutno sada tamo živi više od milion ljudi i sam grad je industrijski jak, što Ukrajina, između ostalog, koristi i za potrebe ukrajinske vojske.
No, da bi se grad potpuno „isključio“, ruska strana mora često i dugo udarati po infrastrukturi, uz uvjet da Ukrajina za to vrijeme ne ojača protuzračnu odbranu. Nekoliko mjeseci pretprošle zime u Harkiv, kao i u cijeloj zemlji, ruska vojska je krenula s gađanjem energetske infrastrukture, ali ni to nije „isključilo“ grad.
Sada je situacija nešto drugačija. Raspoloženje u pogledu mogućnosti nove ofanzive mnogo je alarmantnije nego prije godinu ili dvije dana. I umor od onoga što se događa je veći. No, ipak, još nema govora o potpunom „gašenju“ grada.
No, u svakom slučaju, masivno raketiranje i stalni nestanci struje uvelike dezorganiziraju život u gradu i tjeraju neke stanovnike Harkiva da ga napuste. Također je teže održati razinu vojno-industrijske proizvodnje, jer je prioritet održavanje elektro-energetske mreže.
Ofanziva na grad?
Pokazuje li pojačano raketiranje Harkiva rusku pripremu za kopnenu operaciju? Puno je glasina. O tome, primjerice, pišu ruski oporbeni mediji, a mnogi zapadni mediji su prenijeli su tu vijest. Takva glasina se temelji na nekoliko argumenata.
Kremlju je potrebna neka vrsta velike „opipljive“ pobjede kako bi okončala rat. Zauzimanje Harkiva bi bila dovoljno velika „pobjeda“. Dalje, Ruska Federacija želi odmaknuti liniju fronta od svoje granice kako bi spriječila raketiranje pograničnih područja, naročito Belgoroda i Kurska.
A u okviru ovog plana navodno se razmatra operacija zauzimanja Harkiva i pograničnih područja u Harkovskoj i Sumskoj oblasti.
Istovremeno, izražavaju se i sumnje u ovu verziju. Kako na temelju raspoloživosti za to potrebnih snaga u Ruskoj Federaciji, tako i na temelju isplativosti napada na Harkov sa stajališta vojne strategije cijelog rata. Grad je za Ukrajinu logistička slijepa ulica, a čak i ako ga ruska vojska uspije zauzeti, bit će to bolan i značajan, ali ne i smrtonosan udarac za ukrajinsku odbranu.
Budući da glavni pravci njezine logistike ne bi bili uništeni, za Ukrajinu bi bilo puno opasnija ofanziva na Zaporožje ili Dnjipro. No, s obzirom na kontekst cijelog rata, ruska vojska je često činila akcije koje se nisu uklapale u čisto vojno-stratešku logiku. Na primjer, u proljeće 2022. godine velike snage poslane su na juriš na jake položaje ukrajinskih oružanih snaga na sjeveru Donjecke oblasti i zapadnog dijela Luganske oblasti.
Logičniji bi bio napad na jugu
Iz čisto vojno-strateške tačke gledišta, što potvrđuju mnogi vojni analitičati, za rusku vojsku, tada je logičnije bilo da se ruske snage pošalje na jug da se probiju do Odese i Nikolajeva, gdje je ukrajinska odbrana tada bila znatno slabija.
U tom kontekstu, moguće je očekivati novi napad na Harkiv, koji u svakom slučaju, sigurno neće biti neočekivan. Gomilanje snaga za napad ne može se sakriti. Niti te snage odmah dolaze pred Harkiv. Za početak krenut će bitke za granična sela, koje kako pokazuje primjer drugih dijelova fronte, može trajati mjesecima, piše index.hr.
