Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) tvrdi da Rusija povećava i jača svoje vojno prisustvo u Armeniji.
HUR je objavio ono što tvrdi da je naredba ruske vojske o povećanju vojnog potencijala u bazi u Armeniji, dva dana nakon što je Erevan demantirao prvo upozorenje Kijeva o takvom potezu.
Armenci demantirali
Petog jula ukrajinska vojna obavještajna služba je navela da Moskva povećava svoje snage u bazi Gyumri kako bi ostvarila veći utjecaj na Južnom Kavkazu i "destabilizirala globalnu sigurnosnu situaciju".
Armensko ministarstvo vanjskih poslova istog je dana demantiralo tu tvrdnju.
Nekoliko dana kasnije, HUR je objavio dokument za koji je rekao da je "naredba komandanta trupa Južnog vojnog okruga ruskih oružanih snaga o popunjavanju ruske vojne baze u Armeniji".
U telegramu se navodi popis mjera za hitno popunjavanje jedinica odabirom osoblja među vojnicima 8., 18., 49. i 58. kombinirane armije Južnog vojnog okruga ruskih oružanih snaga, navodi HUR.
Objavljeni dokument nalaže komandantima da olakšaju proces odabira.
U njemu se opisuju specifični kriteriji za profesionalnu sposobnost, psihološku otpornost i borbenu spremnost.
Ukrajinski HUR tvrdi da je raspoređivanje ruskih trupa u Armeniji "dio sveobuhvatne strategije Kremlja usmjerene na destabilizaciju globalne sigurnosti“.
„Uz izazivanje međuetničkog sukoba, Moskva jača svoje vojno prisustvo na Kavkazu. Vjerojatno je da je pogoršanje odnosa između Azerbajdžana i Rusije unaprijed pripremljeno“, tvrde ukrajinski izvori.
Zašto je vojna baza Gyumri važna?
Gyumri je drugi najveći grad u Armeniji s populacijom većom od 100.000 stanovnika.
Smješten oko 100 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Erevana, strateški je udaljen samo 3,5 km od granice s Turskom, najbližim saveznikom Azerbejdžana.
Armenija i Rusija uspostavile su 102. vojnu bazu još 1990-ih s idejom da će ruski vojnici moći zaštititi granicu s Turskom, ali i brzo se rasporediti u regiju Karabah u slučaju azerbajdžanskog vojnog pokreta.
To se nije dogodilo 2023. godine, kada je Baku nakon munjevite vojne kampanje ponovno preuzeo punu kontrolu nad regijom Karabah.
Godine 2024., u nezapamćenom razvoju događaja, Armenija je zamrznula svoje učešće u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) koju predvodi Kremlj, odgovoru Moskve na NATO.
Premijer Nikol Pašinjan prošle je godine rekao da ne vidi "nikakvu prednost" u prisustvu ruskih trupa u Armeniji, ali baza u Gjumriju ostala je netaknuta jer su se obje zemlje 2010. složile produžiti najam baze do 2044. godine.
Baza u Gjumriju najveći je ruski vojni objekt na Južnom Kavkazu. U njoj se nalazi do 5.000 pripadnika. Baza uključuje borbene avione MiG-29 i sisteme protuzračne odbrane S-300.
No, kako Armenija sada nastoji normalizirati odnose s Azerbajdžanom i Turskom, smatra se da ruska baza više ne služi interesima Erevana.
Armenija čak nastoji ponovo otvoriti zajedničku granicu s Turskom, što bi poboljšalo odnose i pomoglo ublažiti izolaciju zemlje.
Blizak saveznik
Turska, bliski saveznik Azerbajdžana, zatvorio je granični prijelaz 1993. godine u znak solidarnosti s Bakuom zbog tekućeg sukoba u regiji Karabah.
S obzirom na eskalaciju između Azerbajdžana i Rusije, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će podržati mirovne napore Armenije s Azerbajdžanom.
Nedavna smrt dvojice Azerbajdžanaca, koje je policija uhapsila zbog decenija starih ubistava u Rusiji i pad putničkog aviona azerbajdžanske aerolinije u decembru za koji Baku krivi Moskvu, ozbiljno su zaoštrili odnose.