Iako se spekuliralo da sankcije protiv Rusije nisu uspjele zatresti njihovu ekonomiju, analitičari i ekonomisti sad smatraju da međunarodne zabrane njihovih izvoznih proizvoda i izbacivanje iz svjetskih financijskih tokova ipak uzimaju danak te velike ekonomije.
Vladimir Putin računao je na oštrije sankcije kao cijenu invazije na Ukrajinu i pripremio svoju ekonomiju za početni šok, kažu ekonomisti. U početku rata povećao je penzije i minimalnu platu za 10 posto kako bi ublažio posljedice inflacije za siromašnije porodice koje čine njegovu bazu podrške. Isto tako je velikim porastom cijena plina i nafte u ovoj godini pokušao nadoknaditi pad izvoza.
Međutim, Tim Ash, stručnjak za Rusiju u Chatham Houseu, političkom institutu sa sjedištem u Londonu, napominje da Rusija, matematički, ne može dugo izdržati ako se usporedi njihova ekonomska snaga i ona Zapada. "NATO je ekonomski blok od 40 biliona dolara, dok je Rusija ekonomija od 1,7 biliona dolara. Pritom NATO troši 2 posto svojih prihoda na vojsku, što znači da koliko god Rusija potroši, Putin nema šanse.
Također, ekonomist Mihail Mamonov, koji je modelirao rusku ekonomiju 2014., mjereći učinak sankcija nakon Putinove aneksije Krima, misli da čak i minimalna financijska te trgovinska blokada ima osjetan utjecaj.
Iako je svjetska financijska odmazda nad Rusijom većeg razmjera, Mamonov je koristio svoj model iz 2014. kao osnovu za mjerenje utjecaja sankcija na rusko poslovanje, domaćinstva i makroekonomiju.
"Naš model pokazuje da bi se ruska ekonomija ove godine mogla smanjiti za oko 10 posto, potrošnja domaćinstava i poduzeća smanjit će se za 10 do 15 posto, a investicije će pasti za 17 posto. Potrebno je vrijeme da sankcije imaju svoj učinak, a posebno kad je meta zemlja kojom upravlja autokratski vođa koji može izdvojiti velike resurse za neutraliziranje učinaka sankcija u prvih šest mjeseci", objasnio je Mamonov.
Ipak, o svim brojkama u Rusiji sad se može samo nagađati jer je Putin zabranio objavu službenih brojeva o ekonomiji. Catarina Martins, ekonomistica instituta Bruegel u Briselu, rekla je da je prema njihovim izračunima, koji se temelje na podacima drugih zemalja, uvoz Rusije u ovoj godini pao za čak 75 posto.
"To može znači da će kompanije i državne agencije vjerovatno početi smanjivati proizvodnju zbog nedostatka rezervnih dijelova", kaže Martins.
Sankcije su prema Rusiji uključivale zabrane isporuke strateške robe iz UK-a, EU-a i SAD-a, uključujući visokotehnološku opremu i komponente za upotrebu u elektronici, telekomunikacijama, avioindustriji i naftnoj industriji, stoji u izvještaju.
"Sankcije SAD-a odnose se ne samo na robu koju izvoze američke kompanije, već i na robu proizvedenu drugdje koristeći američku tehnologiju. To bi moglo objasniti opći pad ruskog uvoza od marta 2022., čak i iz zemalja koje nisu primijenile sankcije protiv njih", dodala je.
Jakov Fejgin, stručnjak za Rusiju na Institutu Berggruen u Los Angelesu, kaže da cijene hrane u Rusiji rastu i da su se počele javljati nestašice osnovnih dobara.
"Unatoč ružičastoj slici koju je oslikao Putin, postoje stvarni problemi proizvodnje koji znače da tvornice moraju smanjiti kvalitetu stvari koje proizvode", kaže on.
Također, Putinova najmoćnija poluga, prijetnja isključenjem plina Evropi, mogla bi mu se obiti o glavu. Naime, čak i da ga ne šalje u Evropu, ne može ga preusmjeriti u druge zemlje jer Rusija ovisi o plinovodima koji uglavnom vode u Evropu.
Alternativa za isporuku plina kako bi se izbjeglo Evropu bilo bi hlađenje plina tako da se kondenzira u tekućinu i transportira brodom kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Ali Rusija za to nema potrebnu infrastrukturu.
