Historijski susret američkog i ruskog predsjednika Joea Bidena i Vladimira Putina u Ženevi završio je predvidljivo, bez konkretnih dogovora, a opći je zaključak da se ipak radi o "blagom zatopljenju", no koliko će se to ostvariti, tek će se vidjeti, pogotovo jer je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov odmah rekao kako, za sada, ne vidi "razlog da ukloni SAD sa svog popisa neprijateljskih država", dok je Joe Biden dao rok od pola godine da se vide prvi rezultati ženevskog sastanka.
Mediji ističu kako se u zraku uoči susreta osjećala napetost, ali je ona već u prvim minutama i u nekoliko uzajamnih rečenica i šala popustila te da je "sam sastanak u takvoj atmosferi dovoljno postignuće za prvi put". Osim toga, za sada se barem vraćaju ambasadori Anatolij Antonov i John J. Sullivan na svoja radna mjesta, nakon što su bili povučeni "na konsultacije" za koje se nije znalo koliko mogu trajati. No i to je neki pomak. Naravno, pokušava se odgonetnuti tko je bolje prošao u toj "razmjeni mišljenja" ili ispipavanju protivnika, piše Jutarnji list.
Dva lidera zaustavila se pred ponorom
Većina ruskih medija tvrdi da se Putin pokazao puno sabranijim i konstruktivnijim, pa tako neki mediji navode da je susret označio da su se "dva lidera zaustavila pred ponorom", uz napomenu da odnosi dviju zemalja "ne mogu biti gori", a glavni komentator agencije Ria novosti Pjotr Akopov kaže da je ovo bio "samit neostvarenih američkih nadanja" te da Biden nije, prema očekivanjima, "natjerao Putina da promijeni svoja stajališta" i da se Putin lako obranio od "Bidenovog pametovanja", pogotovo po pitanju Navaljnoga.
Tu je i Biden kazao kako misli da se Putin pribojava da ga SAD želi skinuti, ali da to nije ono što Putina pokreće. Ruski mediji s posebnim zadovoljstvom prenose riječi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na Fox TV-u susret nazvao "Putinovom pobjedom", a posebno su pozornost dobili komentari gledatelja Fox TV-a na njihovom portalu u kojima se napada Biden i govori o njegovoj inferiornosti prema Putinu.
No moskovski Komersant navodi riječi jednog člana ruske delegacije koji kaže da "odavno nije vidio Putina tako zadovoljnog". U Kremlju je prije sastanka dvojice predsjednika vladala blaga nervoza, s obzirom na veliki broj, za Ruse, delikatnih tema (Ukrajina i Bjelorusija), ali sada zadovoljno konstatiraju da su "rekli što imaju reći" te im je glavno da nisu bili izloženi "baražnoj vatri".
Rusija u statusu 'najdražeg neprijatelja'
Biden je samo potvrdio da SAD stoji iza ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, a i oko Bjelorusije, kažu u Kremlju, "mišljenja im se razilaze". Ruski mediji konstruiraju, usput, ali ipak znakovito, da je Rusija potvrdila svoj status velikog i značajnog globalnog igrača te da se Biden, na vlastitu inicijativu, prvo susreo s Putinom, a kineskog lidera Xi Jinpinga ostavio je za neki drugu put.
To im znači da je Rusija u statusu "najdražeg neprijatelja", što njoj itekako odgovara. Tako Aleksej Balunov iz moskovskog Carnegie centra kaže kako je Putin na ovom susretu Bidenu demonstrirao "novu Rusiju" te da je definitivno označeno odustajanje od "gorbačovljevsko-jeljcinovske" prozapadne doktrine ruske politike.
Naime, on napominje da su 1985. godine, na istom mjestu, tadašnji ruski odnosno sovjetski vođa Mihail Gorbačov te tadašnji američki predsjednik Ronald Regan postavili temelje za "početak kraja hladnog rata" i okretanje Rusije prema Zapadu.
No Balunov potvrđuje da je Putin na samitu u Ženevi predstavio Rusiju koja ima sve manje "zapadnih demokratskih tekovina" pogotovo nakon prošlotravanjskih ustavnih promjena kojima je Putin sebi osigurao ili barem omogućio najmanje, nakon četiri, još dva nova predsjednička mandata.
Neohladnoratovska pozicija
Rusija se tu definirala i jasno obznanila da se neće uzbuđivati oko američkog insistiranja na oporbenim slobodama. Štaviše, Putinu i odgovara neka vrsta neohladnoratovske pozicije u kojoj dvije strane određuju pravila igre između sebe i u međunarodnim odnosima, ali uz uzajamno uvažavanje i poštovanje, a to podrazumijeva u ruskoj interpretaciji - da su pitanja ljudskih prava i političkih sloboda - unutarnja stvar svake zemlje.
Tako i Akopov u svom komentaru naglašava kako je Bidenovo potezanje teme Navaljnoga bio promašaj jer "to ne može biti tema pritiska na Rusiju". Prokremaljski mediji tako navode Putinove riječi kako SAD podržava rusku opoziciju, misleći tu na Navaljnoga kojem ni na ovom susretu nije izgovorio ime, koju je usporedio s istim onima koji su jurišali na Capitol Hill u vrijeme proglašavanja izbornih rezultata, naglašavajući kako "to neće dopustiti da se dogodi u Rusiji".
U svakom slučaju, Rusi su odahnuli, Putinu njegova javnost i mediji neće postavljati neugodna pitanja, koja čekaju Bidena, nego će se insistirati na tome da je Rusija ostala glavni globalni igrač s kojim se treba razgovarati ili - kako je kazala politologinja Tatjana Stanovaja - Sjedinjene Države su ekonomski i po mnogim drugim parametrima jače od Rusije, ali dok su im nuklearni potencijali istovjetni, Kremlj je zadovoljan i smatra se ravnopravnim u nadmetanju s ostalim velesilama u četverouglu SAD - EU - Rusija - Kina.
