Rusija u svoj arsenal ponovno uvodi projektile zrak-zrak opremljene nuklearnim bojevim glavama, objavila je američka Obrambena obavještajna agencija (DIA). Nova verzija projektila podsjeća na oružje koje je Sovjetski Savez koristio tokom Hladnog rata, a sada je prilagođena za upotrebu na ruskim borbenim avionima MiG i Suhoj.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su napetosti između Rusije i Zapada na najvišoj razini od Hladnog rata, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u februaru 2022. pokrenuo invaziju punog opsega na Ukrajinu. Specijalizirani vojni portal The War Zone navodi da su projektili zrak-zrak s nuklearnim bojevim glavama bili dio sovjetskog arsenala, ali se danas vrlo malo zna o njihovoj ulozi unutar ruskih Zračno-svemirskih snaga (VKS), što čini podatke DIA-e posebno zanimljivima.
"Rusija širi svoje nuklearne kapacitete"
Hans Kristensen, direktor Projekta za nuklearne informacije pri američkom think-tanku Federaciji američkih znanstvenika (FAS), izjavio je na platformi X da već godinama čuje glasine o tome da Rusija ponovno uvodi takvo oružje, ali "projektil nije bio uključen u službene publikacije američkog ministarstva odbrane još od 2018".
U svojoj procjeni globalnih prijetnji za 2025., objavljenoj 11. maja, DIA navodi da Rusija "širi svoje nuklearne kapacitete dodavanjem novih sistema, uključujući projektile zrak-zrak s nuklearnim bojevim glavama i druga inovativna nuklearna oružja". Ti su projektili izvorno bili namijenjeni za uništavanje formacija bombardera tokom Hladnog rata.
Danas takve formacije imaju manju taktičku vrijednost, "ali mogućnost da se neprijateljsku letjelicu obori bez ulaska u zonu razaranja bojeve glave može se smatrati prednošću u modernom ratovanju, osobito protiv 'nevidljivih' aviona koje se može detektirati, ali ih je teško fiksirati, posebice malim radarima u završnoj fazi napada projektila", piše The War Zone.
"Rusija ima oko 1550 strateških nuklearnih bojevih glava te do 2000 nestrateških"
Jedna od mogućih suvremenih primjena ovakvog oružja je borba protiv rojeva dronova ili naleta krstarećih projektila. Procjena DIA-e navodi da Rusija raspolaže s otprilike 1550 strateških nuklearnih bojevih glava koje su u operativnoj upotrebi te do 2000 nestrateških.
Rusija također širi svoju nuklearnu prisutnost u susjednoj, savezničkoj Bjelorusiji, raspoređuje avione sposobne za nošenje nuklearnog oružja i projektile te uspostavlja infrastrukturu za njihovo skladištenje i uporabu, obnavlja skladišta nuklearnog oružja i obučava bjeloruske posade za rukovanje taktičkim nuklearnim oružjem, navodi DIA.
Šojgu: Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog oružja ako je napadnu zapadne zemlje
"Tokom cijelog sukoba u Ukrajini Rusija koristi nuklearnu retoriku i vojne vježbe povezane s nuklearnim oružjem kako bi pokazala odlučnost i odvratila Zapad od uplitanja", dodaje se u izvještaju. Rusija je tokom rata više puta uputila nuklearne prijetnje, a posljednje takvo upozorenje stiglo je u aprilu od Sergeja Šojgua, sekretara ruskog Vijeća sigurnosti.
U izjavi za državnu agenciju TASS Šojgu je rekao da Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog oružja ako je napadnu zapadne zemlje. Šojgu, koji je smijenjen s mjesta ministra odbrane 2024., nakon što je na toj poziciji bio 12 godina, pozvao se na izmjene ruske nuklearne doktrine iz novembra.
Prema tim izmjenama, Rusija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje "u slučaju agresije na nju ili na Republiku Bjelorusiju, uključujući napad konvencionalnim naoružanjem".
"Ako strane države poduzmu neprijateljske akcije koje predstavljaju prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ruske Federacije, smatramo legitimnim poduzeti simetrične i asimetrične mjere potrebne za suzbijanje takvih prijetnji i njihovo sprječavanje u budućnosti", poručio je Šojgu.