Upotreba taktičkog nuklearnog naoružanja u Ukrajini ne bi imala smisla, kažu stručnjaci. Pa ipak je Rusija najavila takve vježbe blizu ukrajinske granice, piše DW.
Šestog maja, dan prije inauguracije ruskog predsjednika Vladimira Putina, Ministarstvo odbrane Ruske Federacije najavilo je pripremu vojnih vježbi taktičkim nuklearnim oružjem. Održat će se, kako je navedeno, "u bliskoj budućnosti", i to blizu ukrajinske granice.
To bi bile prve takve vježbe od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
U vojnim vježbama trebale bi sudjelovati raketne jedinice Južnog vojnog okruga (protuzračna odbrana) uz avionske i mornaričke snage. Cilj je, kako je navedeno, "povećanje spremnosti nestrateških nuklearnih snaga".
Uz ruske teritorije, u područje ruske protuzračne odbrane pripadaju i Krim, anektiran 2014. godine, kao i četiri regije na jugoistoku Ukrajine koje je Rusija dobrim dijelom okupirala.
Nuklearne prijetnje i kritike na račun Zapada
Predstavnici zapadnih zemalja više su puta kritizirali Kremlj zbog nuklearnih prijetnji. Iako predsjednik Vladimir Putin dosad nije otvoreno prijetio nuklearnim udarom, redovito je upozoravao Zapad na mogućnost nuklearnog rata ako se usudi direktno sukobiti s Rusijom.
Rječitiji je bio Dimitrij Medvedev, bivši predsjednik i trenutno drugi čovjek ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti. Medvedev, koji se voli oglašavati na Telegramu, više puta je otvoreno prijetio atomskim bombama.
U utorak, 6. maja, ponovio je slične izjave. Medvedev je rusku vojnu vježbu taktičkim atomskim bombama stavio u kontekst rasprave na Zapadu o tome je li prihvatljivo poslati kopnene trupe u Ukrajinu.
Slično je učinio Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, koji se posebno osvrnuo na nedavne izjave francuskog šefa države Emmanuela Macrona, koji je prvi bitan političar koji je spomenuo mogućnost slanja kopnene vojske u Ukrajinu. Peskov je govorio o "novom krugu eskalacije napetosti".
Šta je taktičko nuklearno oružje?
Za razliku od strateškog, taktičko nuklearno oružje ima manju snagu i manji domet. Može biti topničko, ali su najčešće u pitanju balističke i krstareće rakete. Ispaljuju se iz sistema koji mogu nositi kako konvencionalne, tako i nuklearne bojeve glave.
Taktičko nuklearno oružje su bojeve glave za kopnene raketne sisteme s dometom do 500 kilometara ili rakete more-zemlja i zrak-zemlja dometa do 600 kilometara.
Doduše, ta klasifikacija nije službena, ali nema jasne granice pri klasifikaciji. Stoga neki u taktičko nuklearno oružje ubrajaju i nove ruske krstareće rakete Kalibr i hipersonične rakete Kinžal s dometom do nekoliko hiljada kilometara.
Upotreba u Ukrajini "nema smisla"
Stručnjaci koji su govorili za DW slažu se da je upotreba nuklearnog oružja u Ukrajini malo vjerojatna i besmislena. "U vojnom smislu ruska upotreba nuklearnog oružja u Ukrajini nema smisla ni pod kakvim okolnostima", kaže Pavel Podvig, vodeći istraživač na UN-ovom Institutu za istraživanje razoružanja.
Rusija tokom vojne vježbe neće moći vježbati udar, već samo proceduru za upotrebu oružja, kaže stručnjak. "Obično se nestrateške bojeve glave čuvaju odvojeno od raketa i aviona koji ih mogu ispaliti", dodaje Podvig.
On se nada da će se procedura iz sigurnosnih razloga vježbati trenažnim streljivom.
Planovi za upotrebu nuklearnog oružja u Ukrajini "nikada nisu postojali", kaže Nikolaj Sokov iz Bečkog centra za razoružavanje. Prema njegovim riječima, takvih planova nije bilo ni u jesen 2022., kada se ruska vojska povukla iz regija Harkiva i Hersona, iako su u to vrijeme američki mediji nagađali o tome.
Prema Sokovu, ruska vojska trenutno je na frontu superiorna u odnosu na ukrajinsku, napreduje i osvaja sve više teritorija na istoku Ukrajine. Štaviše, Kijev čak očekuje jačanje ruskih napada.
Nuklearne vježbe "upozorenje Zapadu"
Izgleda da nuklearne prijetnje imaju drukčiji cilj. "Nuklearna eskalacija" – od te dvije riječi na Zapadu strahuju od početka ruske agresije. Mnogi političari i stručnjaci uvjereni su da se upravo zbog tog straha oružje Ukrajini dostavlja ograničeno i polako.
I upravo na tu kartu igra Kremlj, kaže Mathieu Boulègue iz američkog centra Wilson. On ne vjeruje da je rusko nuklearno manevriranje najavljeno "samo zbog stava Francuske".
U pitanju je, smatra Boulègue, dio "kontinuiranih prijetnji i zveckanja oružjem" kako bi se slomila odlučnost Zapada u podršci Ukrajini. Nadalje, Putin se želi predstaviti kao "snažan vođa", posebno pred Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom koji se u Rusiji obilježava 9. maja, kaže Boulègue.
Stručnjaci smatraju da su ruske nuklearne vježbe "signal i upozorenje Zapadu". "Ništa dobro ne proistječe iz ovog političkog signala, ali trebalo bi ga tumačiti što je moguće trezvenije", zaključuje Pavel Podvig.
