Vijesti

Ruska invazija direktna prijetnja: EU ulaže pet miliona eura za kibernetičku sigurnost na Zapadnom Balkanu

Raport.Ba
cyber1

Evropska unija će početkom 2023. godine pokrenuti projekt za izgradnju kapaciteta za kibernetičku sigurnost na Zapadnom Balkanu. Bit će finansiran u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).

Iz Delegacije EU u BiH kazali su za Fenu da je taj projekt planiran je kao četverogodišnji program s budžetom od pet miliona eura. Provodit će ga estonska Akademija za e-upravu.

"Globalno okruženje kibernetičkih prijetnji dodatno je pogoršano ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. To direktno utječe na Evropsku uniju i njene susjede. Kibernetičke prijetnje usljed rata naglašavaju potrebu za jačanjem razmjene informacija i stručnosti između EU i zapadnog Balkana. Također, kao i među zajednicama kibernetičke sigurnosti, uključujući u pogledu hibridnih prijetnji", ističu iz Delegacije EU u BiH.

Regionalna saradnja

Opći cilj projekta je, kako navode, unapređenje kibernetičke otpornosti Zapadnog Balkana kroz ostvarenje regionalne saradnje i provedbu konkretnih aktivnosti na izgradnji kapaciteta usmjerenih na korisnike. Cilj je jačanje funkcionalnih i odgovornih institucija koje mogu odgovoriti na kibernetičke napade.

"Usmjerit će se na direktne institucionalne i operativne nedostatke u kibernetičkoj spremnosti i odgovoru. Projekt će također olakšati angažman Evropske unije u regiji u oblasti kibernetičke sigurnosti. Pristup Evropske unije izgradnji kapaciteta za kibernetičku sigurnost na Zapadnom Balkanu temelji se na pravima i uključenosti cijele vlade kako bi se unaprijedila prevencija, spremnost i otpornost na kibernetičke prijetnje sa snažnim fokusom na izgradnju institucija", pojasnili su iz Delegacije EU.

Projekt je osmišljen nakon provedene analize potreba za izgradnjom kapaciteta u oblasti kibernetičke sigurnosti. Nju je 2022. godine provela Akademija za e-upravu u zemljama korisnicama IPA III programa na zapadnom Balkanu.

“Studija za utvrđivanje i formulisanje potreba u oblasti kibernetičke sigurnosti na zapadnom Balkanu” vrlo precizno definiše nedostatke i potrebe svake od šest zemalja zapadnog Balkana. Uključuje institucionalni okvir i upravljanje, pravni okvir, upravljanje rizicima u nacionalnoj kibernetičkoj sigurnosti, kritičnu infrastrukturu i operatere neophodnih usluga, obrazovanje i podizanje svijesti.

Kriminal ne poznaje granice

Evropska unija je, naglašeno je, posvećena pružanju podrške za jačanje otpornosti zapadnog Balkana na kibernetičke prijetnje kao strateškoj geopolitičkoj investiciji, između ostalog i zbog evropske perspektive regije. Ulaganje u kibernetičku otpornost regije i podrška usklađivanju s Evropskom unijom su ključni za osiguranje stabilnosti korisnika programa IPA III i osiguranje pouzdanih usluga i digitalnih alata za građane i preduzeća.

Šefica Političkog odjela pri EU kancelariji u BiH Elisabet Tomašinec ranije je ocijenila da cyber kriminal ne poznaje granice. Kazala je da iz tog razloga ne trebaju postojati granice ni u saradnji u borbi protiv cyber kriminala.

Podsjetila je da BiH potpisala niz međunarodnih sporazuma i konvencija koje se tiču cyber sigurnosti. U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju izričito se spominje ta vrsta sigurnosti koja mora biti implementirana odmah.

EU kibernetička sigurnost Zapadni Balkan Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu