Ruski izvoz značajno je pao u periodu od januara do septembra ove godine, bilježeći pad od 4,6 posto, dok su isporuke u azijske zemlje – do sada ključne partnere Moskve – blago smanjene, saopćila je ruska carinska uprava.
Prema zvaničnim podacima koje prenosi agencija TASS, ukupna vrijednost ruskog izvoza iznosila je 302,8 milijardi dolara, dok je uvoz dostigao 201,1 milijardu dolara, što je pad od oko 1 posto u odnosu na prošlu godinu. Trgovinski višak smanjen je za čak 11 posto, na 101,7 milijardi dolara, a ukupna vrijednost razmjene sa svijetom pala je na 503,9 milijardi dolara.
Azija ostaje glavni partner, ali s manjim prometom
Rusija je i dalje najviše trgovala s azijskim zemljama – ukupno oko 370 milijardi dolara vrijednosti razmjene. Ipak, izvoz u Aziju pao je za 1,9 posto, na 235,1 milijardu dolara, dok je uvoz iz tog dijela svijeta smanjen za 0,9 posto, na 134,3 milijarde dolara.
Najveći pad zabilježen je u trgovini s Evropom – ruski izvoz na Stari kontinent potonuo je za 15,7 posto, na 42,2 milijarde dolara, dok su evropske isporuke u Rusiju pale za 5 posto, na 51,5 milijardi dolara.
Trgovina s afričkim zemljama također bilježi negativan trend: izvoz Rusije manji je za 13,4 posto, dok je uvoz s afričkog kontinenta skočio za više od 30 posto. Najmanja razmjena ostvarena je sa Sjevernom i Južnom Amerikom – 9,3 milijarde dolara izvoza, uz pad od 1,2 posto, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za gotovo 13 posto.
Energenti i metali nose izvoz
Najveći udio u ruskom izvozu i dalje imaju mineralni proizvodi, čija je vrijednost isporuka iznosila 168,7 milijardi dolara – što je pad od 14,3 posto na godišnjem nivou. Slijede metali i metalni proizvodi, koji bilježe rast od 17,6 posto, te poljoprivredni proizvodi sa smanjenjem od 11,1 posto.
Kada je riječ o uvozu, Rusija najviše uvozi mašine, opremu i motorna vozila – u vrijednosti od 96,7 milijardi dolara, što je pad od 7 posto. Na drugom mjestu su hemikalije, čija je nabavka porasla za 3,6 posto, a zatim poljoprivredni proizvodi s rastom od 14,6 posto.
Pad izvoza ukazuje na sve teže posljedice međunarodnih sankcija i promjene u globalnim trgovinskim tokovima, dok Moskva nastoji održati ekonomske veze prvenstveno s azijskim tržištima.