Rusija je u noći sa subote na nedjelju izvela jedan od najrazornijih kombinovanih napada na Ukrajinu od početka sveobuhvatne invazije krajem februara 2022. godine. Meta napada bio je glavni grad Kijev i njegova okolina, na koje su ruske snage ispalile stotine raketa i stotine dronova.
Ukrajinske zračne snage izvijestile su da je lansirano ukupno 90 raketa, uključujući 36 balističkih projektila, te oko 600 dronova, što predstavlja najveći raketni udar od početka ove godine.
Treći napad "Orešnikom" od početka rata
Posebnu pažnju privukla je činjenica da je Rusija u ovom napadu već treći put upotrijebila hipersonični balistički projektil srednjeg dometa (IRBM) "Orešnik".
Ova raketa, koja može nositi šest konvencionalnih ili nuklearnih bojevih glava, ima procijenjeni domet od oko 5.000 kilometara i izvorno je namijenjena nuklearnom odvraćanju. Kremlj je ovaj projektil prvi put lansirao na Dnipro u novembru 2024. godine, a potom početkom januara ove godine na Lavovsku oblast.
Pored "Orešnika", ruska vojska je na Kijev sručila i ostatak svog impresivnog arsenala. Među lansiranim projektilima bile su dvije hipersonične rakete "Kinžal", tri hipersonične rakete "Cirkon", 30 balističkih projektila "Iskander-M" i sistema S-300, 54 krstareće rakete "Kh-101", "Iskander-K" i "Kalibr", te 600 dronova različitih tipova, poput "Šaheda", "Gerana" i "Italmasa".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je reagovao na Telegramu, poručivši da su ruske snage "stvarno poremećene" i upozorivši da upotreba ovakvog oružja postavlja opasan globalni presedan.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, Kaja Kallas, dodala je da napad predstavlja taktiku zastrašivanja kojom se situacija nepromišljeno gura na rub nuklearnog sukoba.
Gnjev proratnih blogera: "Napadi su beskorisni i preskupi"
Iako je Moskva napad zvanično opravdala kao osvetu za ukrajinske udare na ruske ciljeve, Vladimir Putin i vojni vrh suočili su se sa neočekivano oštrim kritikama unutar same Rusije.
Proratni vojni blogeri i ruski nacionalistički kanali na društvenim mrežama potpuno su "pokopali" ovaj masivni udar, opisujući ga kao čisto simboličan čin koji je u vojnom smislu posve beskoristan, a ekonomski izuzetno skup.
Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW), ruski blogeri ističu da napad "Orešnikom" na Bilu Cerkvu kod Kijeva nije pogodio nijedan strateški značajan vojni cilj.
Vojni analitičari smatraju da ovakvi udari ne doprinose uspjehu na frontu, gdje ruske snage i dalje nemaju dovoljno resursa niti uspijevaju ostvariti operativno značajan napredak u svojoj proljetno-ljetnoj ofanzivi.
Ruski kritičari posebno zamjeraju vojnom zapovjedništvu što daje prioritet skupim raketnim napadima, dok vojnicima na frontu istovremeno nedostaje FPV dronova, što Ukrajincima omogućava da zadrže prednost na samom ratištu i uspješno uništavaju rusku logistiku duboko u pozadini.
ISW zaključuje da je masovni udar na Kijev zapravo pokušaj Kremlja da skrene pažnju s neuspjeha na bojištu i projektuje lažnu moć pred domaćom i svjetskom javnosti.