Širom Ukrajine, od Harkiva i Zaporožja do Hersona, ruske klizne bombe pretvorile su čitave gradske četvrti u ruševine. Riječ je o oružju koje je relativno jeftino za proizvodnju, a protiv kojeg zapadni sistemi protivvazdušne odbrane još uvijek nisu pronašli pouzdan odgovor.
Međutim, nakon četiri godine u kojima nije imala rješenje za jedno od najrazornijih oružja na bojištu, Ukrajina je prošle sedmice predstavila vlastitu verziju – kliznu bombu nazvanu Virivnjač, odnosno "Izjednačivač", piše Telegraph.
Razorna moć ruskih bombi
Ruske klizne bombe zapravo su municija iz sovjetske ere na koju su dodani jeftini kompleti za navođenje koji tako pretvaraju stare, nevođene bombe u precizno oružje. Avioni ih mogu lansirati iz ruskog vazdušnog prostora, daleko izvan dometa ukrajinske odbrane.
Sigurne od protivvazdušnih sistema, bombe jedre desetinama kilometara do svojih ciljeva te posjeduju dovoljnu eksplozivnu snagu da unište cijelu zgradu ili utvrđeni položaj.
Gotovo svi ukrajinski artiljerijski položaji na prvoj liniji fronta u opasnosti su da budu uništeni. Iako mali FPV dronovi i taktički dronovi mogu gađati ciljeve, oni jednostavno nemaju eksplozivnu snagu bombe od 250 ili 500 kilograma.
Ukrajinski odgovor: Izjednačivač
Ukrajinski "Izjednačivač" razvijan je 17 mjeseci i predstavlja jedan od najznačajnijih dodataka domaćem arsenalu od početka rata. Njegovim predstavljanjem Kijev šalje jasnu poruku da više nije spreman čekati da mu zapadni saveznici isporuče sve što mu je potrebno.
Stručnjaci ističu da bi ovo oružje moglo ubrzati tempo potiskivanja ruskih snaga jer Kijev konačno razvija uporedive sposobnosti.
Karakteristike i namjena novog oružja
Ukrajina se nada da će odgovor na rusku prijetnju biti upravo Virivnjač, koji nosi bojuvu glavu od oko 227 kilograma. Iz Brave1, kijevske nacionalne platforme za odbrambenu tehnologiju, naglašavaju da oružje "nije kopija zapadnih ili sovjetskih sistema" te da je prošlo "sva potrebna ispitivanja".
Virivnjač je dizajniran za kompatibilnost s postojećom ukrajinskom vazdušnom flotom, uključujući avione F-16 i Mirage, no biće potrebna dodatna certifikacija prije upotrebe na tim vazduhoplovima. Prema Brave1, odlikuje se visokopreciznim ciljanjem i modernim algoritmima za navođenje, osmišljenim za izbjegavanje ruskog elektronskog ometanja.
To će Ukrajini omogućiti gađanje ciljeva dublje unutar Rusije i korištenje vlastitih zaliha avionskih bombi iz sovjetske ere, na isti način na koji je to učinila i Rusija 2023. godine.
Ograničenja i strateški kontekst
Uprkos novim mogućnostima, postoje i značajna ograničenja. Temeljni problem ukrajinskog vazduhoplovstva jeste što nije naročito veliko. Ukrajinski avioni, koristeći vođene klizne bombe, obično ih bacaju s velikih udaljenosti kako bi ostali izvan dometa ruskih aviona, koji imaju dalekometne i sposobne rakete vazduh-vazduh.
To ograničenje je ključno. Rusija svoje bombe ispušta s visina od 6000 do 7500 metara unutar vlastitog vazdušnog prostora, čime postiže maksimalan domet i preciznost. S druge strane, ukrajinski avioni prisiljeni su letjeti nisko kako bi izbjegli rusku protivvazdušnu odbranu, što dramatično smanjuje domet njihovih kliznih bombi.
Sam Virivnjač, dakle, neće preokrenuti tok rata. No, kao dio rastućeg arsenala domaćeg oružja – koji uključuje i raketu Flamingo te dalekometne dronove sposobne dosegnuti Moskvu – on predstavlja novu tačku pritiska.