U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.
'Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati', rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).
Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost. No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je 'važno dopuštati cijeli raspon osjećaja'.
Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: 'Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji.'
Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.
Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na univerzitetu u Bambergu. 'Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom', rekla je. 'Isto je s negativnim emocijama.'
Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres. 'Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti.'
Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: 'Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom', objašnjava Schuetz.
Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: 'One nam daju važne signale da nešto nije u redu', dodaje profesorica.
Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.
'Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak.'
Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.
Na primjer, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pažnju i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.
Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.
Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte. Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.
'Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti', rekla je Schütz. Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići?
Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – 'mindfullness' pomaže pri radu na svim osjećajima. 'Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?', objašnjava Schütz.
'Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima', zaključuje.
