Vjerovatno ne iznenađuje da prema novom UBS-ovom Global Wealth Reportu Kina i Sjedinjene Američke Države zajedno drže više od polovine (54 posto) svjetskog ličnog bogatstva, dok evropske zemlje nose 22 posto, prenosi Euronews.
Bogatstvo se u ovom izvještaju definiše kao vrijednost finansijske i realne imovine (prvenstveno nekretnine) u vlasništvu privatnih osoba, a u izračun su uključena i sredstva privatnih penzionih fondova, navodi isti izvor.
Globalno lično bogatstvo do kraja 2024. iznosilo je 471 bilion dolara (435 biliona eura), pri čemu SAD ima najveći udio od 34,7 posto (150,9 biliona eura), a slijedi Kina s 19,4 posto (84,2 biliona eura). Japan je treći s 4,5 posto (19,7 biliona eura).
Evropa drži oko 22 posto svjetskog bogatstva. Najbolje kotira Ujedinjeno Kraljevstvo s udjelom od 3,84 posto (16,7 biliona eura), zatim Njemačka s 3,76 posto, Francuska s 3,3 posto, Italija s 2,25 posto i Španija na petom mjestu. Nizozemska i Švicarska imaju nešto više od jedan posto udjela.
Međutim, čak i kada bi sabrali udjeli prvih pet evropskih zemalja, ne bi dostigli iznos koji drži Kina. Većina ostalih evropskih država drži udjele manje od 0,4 posto. Slovenija, Litvanija, Latvija, Kipar, Estonija i Malta imaju globalni udio manji od 0,1 posto. Među njima je i Hrvatska sa samo 0,06 posto, uz bok Luksemburgu, Bugarskoj i Slovačkoj.
Ovi postoci ne odražavaju bogatstvo po osobi, nego ukupno nacionalno bogatstvo. U pravilu, zemlje s većim BDP-om imaju i veći udio globalnog bogatstva, što se jasno vidi na primjeru pet evropskih predvodnica.
Prema izvještaju, “kombinacija visokog bogatstva po odrasloj osobi i velikog broja stanovnika čini da SAD drži gotovo 35% ukupnog svjetskog bogatstva”. Kina, zahvaljujući ogromnom broju stanovnika, drži gotovo 20%.
Dodaje se i da je rast globalnog bogatstva neujednačen, ali ipak nešto brži nego godinu ranije, pri čemu je istočna Evropa doživjela najbrži rast.