Američka ekonomija nalazi se u opasnoj zoni – rast je usporen, cijene ponovo rastu, a nesigurnost je sveprisutna. Stručnjaci upozoravaju da se Sjedinjene Američke Države približavaju scenariju „stagflacije“, kombinaciji stagnacije i inflacije, koja je posljednji put ozbiljno potresla zemlju tokom naftne krize 1970-ih.
Prema pisanju Guardiana, iako se još uvijek ne može govoriti o punoj stagflaciji, posljednji ekonomski pokazatelji ukazuju na zabrinjavajuće trendove. Nakon što je Donald Trump u proljeće uveo nove carine, činilo se da se privreda dobro nosi s pritiscima – inflacija je pala na 2,3 posto, a broj novootvorenih radnih mjesta bio je stabilan.
Međutim, u avgustu je objavljeno da je u prethodnim mjesecima izgubljeno 258.000 radnih mjesta više nego što se ranije prikazivalo, dok je inflacija ponovo skočila na 2,9 posto, najviši nivo od januara.
Ekonomisti krivicu vide u dvije ključne Trumpove politike: oštrom smanjenju imigracije, što je smanjilo ponudu radne snage i povećalo troškove zapošljavanja, te carinama koje kompanije sve više prebacuju na potrošače.
„Obje prognoze – o stabilnom rastu i padu inflacije – potpuno su se preokrenule zbog politike i njenog haotičnog provođenja“, rekao je Brett House, profesor na Columbia Business Schoolu.
Federalne rezerve razmatraju spuštanje kamatnih stopa kako bi ublažile posljedice, ali opasnost je jasna – ako cijene nastave rasti, a tržište rada se i dalje bude hladio, Sjedinjene Države mogle bi ući u punu stagflaciju, što bi značilo više nezaposlenih, manje proizvodnje i dublje siromaštvo.
Prema procjenama Yale Budget Laba, Trumpove carine bi mogle povećati broj Amerikanaca koji žive u siromaštvu za najmanje 650.000, jer one djeluju kao „neposredan porez“ na građane.
Trump i dalje tvrdi da su podaci „namješteni“, te poručuje da će „pravi rezultati“ tek doći: „Vidjet ćete brojke o zapošljavanju kakve ova zemlja nikada nije imala“, rekao je početkom septembra.