U maju i junu članice NATO i njihovi partneri održaće više vojnih manevara u Evropi. Nazivi ovihi vojnih vježbi zvuče slično, kao na primjer „Defender-Europe 21“ i „Steadfast Defender 21“ (Branilac Evrope 21 i Nepokolebljivi branilac Evrope 21).
Manevri „Branilac Evrope" održavaju se svake godine i organizuje ih američka vojska. U vježbama učestvuje čitav niz zemalja, kako članice NATO tako i partnerske države. Ove godine se pored Sjedinjenih Država vježbama pridružilo još 25 zemalja.
Tu su evropski saveznici i Kanada, sve zemlje zapadnog Balkana osim Srbije, kao i partnerske zemlje Ukrajina, Gruzija i Modlavija. „Branilac Evrope 21" održaće se u 16 zemalja, ali ne u Ukrajini i takođe ne u Gruziji. U Bosni i Hercegovini će vježba "Brzi odgovor 21" biti održana na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH Manjača i Glamoč, te na lokaciji kasarne i aerodroma Dubrave kod Tuzle, piše DW.
U međuvremenu, zabunu je stvorio i podatak o broju vojnika koji će učestvovati u manevrima. Pentagon govori o 28.000 vojnika. Istovremeno je francuski general-potpukovnik Bris Ude, zamjenik šefa štaba u Glavnom sjedištu savezničkih snaga u Evropi (SHAPE), na brifingu 6. maja jasno stavio do zanja da je taj broj „nerealan“. On kaže da će u vježbama učestvovati oko 9.000 vojnika, a da se do drugih brojki može doći samo ako se u obzir uzme čitav vremenski okvir vježbi.
Zašto SAD održavaju vježbe „Branilac Evrope 21"?
Manevri koje predvode Amerikanci već su počeli u Estoniji. Od 5. maja se tamo izvode padobranske i minobacačke vježbe. Na albanskoj obali se početkom aprila pojavio najveći američki transportni brod „Bob Hope“ zbog vježbi iskrcavanja.
„Branilac Evrope 21" prvenstveno je koncentrisan na region zapadnog Balkana i Crnog mora. Cilj vježbi je da se održi i poboljša kompatibilinost između američkih trupa i drugih NATO zemalja.
„Branilac Evrope 21" obuhvata čitav niz takozvanih uvezanih vježbi. Učesnici „Swift Response“ (Brzi odgovor), oko 7.000 vojnika, koncentrisaće se na desantnu obuku u Estoniji, Bugarskoj i Rumuniji.
A oko 5.000 vojnika bi, u okviru manevra „Immediate Response" (Trenutni odgovor), koji počinje sredinom maja, trebalo da se obučavaju u iskrcavanju transportnih brodova. Najveća vježba sa 13.000 uečsnika zove se „Sabre Guardian“. Od sredine maja do početka juna bi trebalo da budu održane obuke protivvazdušne i protivraketne odbrane, kao i medicinske evakuacije.
NATO vježba „Steadfast Defender 2021“
Paralelno s tim NATO želi krajem maja da održi i vježbu „Nepokolebljivi branilac 2021". Uprkos njihovim sličnm nazivima, Zapadna alijansa naglašava da se mora praviti razlika između manevara koje predvodi jednad država poput „Branilac Evrope" i manevra koji organizuje NATO „Nepokolebljivi branilac". Na ovom posljednjem učestvuje 20 zemalja alijanse i dva najbliža partnera – Finska i Švedska.
„Nepokolebljivi branilac 2021" sastoji se iz tri diejla. U prvom dijelu akcenat je na mornarici. Planirane su vježbe u Atlantiku sa oko 5.000 vojnika i 20 brodova, uključujući i britanski nosač aviona Kraljica Elizabeta, kao i 40 aviona među kojima su najnoviji borbeni avioni F-35.
Drugi dio se održava u Ulmu. Tamo je NATO 2018. uspostavio komandu za podršku (Joint Support and Enabling Command), čiji je zadatak da obezbijedi brz transfer trupa između brojnih državnih granica u Evropi. Na ovoj vježbi krajem maja će učestvovati 300 vojnika. To će biti nešto poput vatrenog krštenja za novu komandu.
Treći dio „Nepokolebljivog branioca 2021" će se održati u regionu Crnog mora. NATO jedinice „Very High Readiness Joint Task Force“, za koje je 2021. zadužena Turska, iskrcaće se u Rumuniju. Riječ je o 4.000 vojnika.
NATO govori o defanzivnim vježbama
Zašto NATO države posebno paze na broj vojnika koji učestvuju u vježbama? Razlog je u Bečkom dokumentu iz 2011. o mjerama za povjerenje i bezbjednost Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). Tu su postavljene jasne gornje granice.
Jer, vojne aktivnosti moraju da se najave, ukoliko je u njih „u bilo kojem trenutku" uključeno najmanje 9.000 vojnika. Šta više, vježbe podliježu i stranom nadzoru ukoliko je u njih uključeno više od 13.000 osoba.
NATO stalno uvjerava kako su sve informacije o njegovim manevrima transparentne. „Mi smo potpuno transparentni u vezi sa tim šta radimo, i sve zemlje imaju pravo da vrše obuku sovjih trupa“, kazala je portparolka NATO Oana Lungesku na brifingu povodom „Nepokolebljivog branioca 2021".
Lungesku je naglasila da Rusija nije tražila da nadgleda manevar. Istovremeno, ni ona a ni general-poptukovnik Bris Ude nisu odgovorili na pitanje novinara DW, da li bi NATO bio spreman da pozove ruske posmatrače na vježbu „Nepokolebljivi branilac 2021", čak iako manevar prema broju učesnika ne podliježe ni prijavljivanju ni nadgledanju.
Ove godine izgleda da je veoma važna tema tansparentnosti, s obzirom na rusku reviziju svoje borbene gotovosti. Prema informacijama iz Vašingtona, Brisela i Kijeva Ruska Federacija je na granici prema Ukrajini i na anektiranom poluostrvu Krim okupila u aprilu više od 100.000 vojnika. Moskva tvrdi da je vježbu najavila na vrijeme.
Ali, Rusija se vajkala da učestvuje na sastanku OEBS-a 10. aprila, koji je sazvala Ukrajina, i na kojem je Rusija trebalo da pojasni svoje vojne aktivnosti. Prema ministru odbrane Sergeju Šojguu, „provjera ruske borbene gotovosti bila je odgovor na vojne aktivnosti NATO“.
No, NATO i Pentagon podvlače defanzivni karakter svih Branilac-manevara. „To je ono što vojnici rade. Oni vježbaju. Mi moramo da vježbamo. Ako ne vježbamo, nismo spremni", naglasio je general-poptukovnik Bris Ude.
