U Haagu djeluju dva velika međunarodna suda koja se često miješaju, iako imaju potpuno različite nadležnosti.
Prvi je Međunarodni sud pravde (ICJ), glavni pravosudni organ Ujedinjenih nacija, koji rješava sporove između država i nalazi se u Palati mira.
Drugi je Međunarodni krivični sud (ICC), osnovan 2002. godine, čiji je zadatak procesuiranje pojedinaca osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i agresiju. Sud djeluje u zasebnom kompleksu u Haagu.
Za razliku od ICJ-a, ICC nije dio sistema u kojem učestvuju sve članice UN-a. Njegovu nadležnost priznaje 125 država, dok među zemljama koje nisu članice ostaju Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina.
Rubio najavio nove mjere protiv ICC-a
Američki državni sekretar Marco Rubio nedavno je oštro kritikovao Međunarodni krivični sud, poručivši da bi ga SAD mogao "rastaviti ciglu po ciglu".
Američki State Department saopćio je da Washington razmatra niz mjera protiv suda, uključujući zabrane ulaska za njegove zaposlenike, dodatne sankcije protiv institucije i povezanih organizacija, ali i pojačan pritisak na države koje priznaju nadležnost ICC-a, a istovremeno koriste američku pomoć.
Iako su Sjedinjene Države i ranije vršile pritisak na ovaj sud, pravni stručnjaci smatraju da je riječ o dosad najozbiljnijoj i najorganizovanijoj kampanji.
Andreas Schüller iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) ocjenjuje da Washington već duže vrijeme diplomatskim kanalima pokušava utjecati na stavove drugih država kada je riječ o radu Međunarodnog krivičnog suda.
Zašto je ICC osnovan?
Međunarodni krivični sud nastao je kao rezultat višedecenijskog razvoja međunarodnog krivičnog prava.
Nakon Nirnberških procesa protiv nacističkih zvaničnika poslije Drugog svjetskog rata te međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu tokom devedesetih godina, pojavila se potreba za stalnim sudom koji bi procesuirao najteže međunarodne zločine.
Profesor međunarodnog prava Kai Ambos ističe da je osnovna svrha ICC-a osigurati odgovornost najviših političkih i vojnih zvaničnika za najteže zločine, bez obzira na to gdje su počinjeni.
"Ne može biti prihvatljivo da se tako teški zločini počine, a da oni koji su za njih odgovorni ostanu nekažnjeni", poručio je Ambos za Deutsche Welle.
Zašto SAD osporava nadležnost suda?
Rubio tvrdi da Međunarodni krivični sud predstavlja prijetnju američkom pravnom sistemu, navodeći da bi američki vojnici ili državni službenici mogli biti izloženi procesima pred međunarodnim sudijama.
Međutim, trenutno se pred ICC-om ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana.
Budući da SAD nije članica Rimskog statuta, Sud nema automatsku nadležnost nad djelima počinjenim na američkoj teritoriji. Ipak, ICC može voditi postupke za zločine počinjene na teritoriji država koje priznaju njegovu nadležnost, što je bio pravni osnov za izdavanje naloga za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Evropa pružila podršku ICC-u
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi američki pritisci mogli dovesti do takozvanog "efekta zastrašivanja", odnosno do toga da pojedine institucije ili kompanije izbjegavaju saradnju s Međunarodnim krivičnim sudom zbog straha od američkih sankcija.
ICC je već počeo smanjivati zavisnost od američkih tehnoloških kompanija, pa je dio softverskih rješenja zamijenio evropskim alternativama otvorenog koda.
Nakon Rubiovih izjava, Evropska unija i više evropskih vlada ponovili su podršku radu Međunarodnog krivičnog suda, naglašavajući da ta institucija ima važnu ulogu u procesuiranju najtežih međunarodnih zločina i očuvanju međunarodnog prava.