Dok je predsjednik Donald Trump ovog proljeća tokom sastanka u Bijeloj kući bijesno negodovao zbog toga što su druge članice NATO saveza odbile pridružiti se njegovoj vojnoj operaciji protiv Irana, iznio je jednu ideju, piše CNN.
Šta ako bi smanjio američko vojno prisustvo u Evropi za trećinu, upitao je, prema riječima dvije osobe upoznate s razgovorom. Da li bi to, kako je rekao, poslalo pravu poruku takozvanim saveznicima?
Otprilike u vrijeme kada je Trump prvi put iznio tu ideju o povlačenju, Pentagon je iznenada otkazao dva planirana raspoređivanja američkih snaga u Evropu i naredio povlačenje dodatnog vojnog osoblja s kontinenta.
Ministar odbrane Pete Hegseth planirao je na junskom sastanku NATO-a najaviti još veće rezove, koji bi ukupno mogli doseći upravo smanjenje od jedne trećine o kojem je govorio Trump, tvrde dvije osobe upoznate s tim planom. Međutim, nakon konsultacija s drugim visokim zvaničnicima administracije plan je promijenjen, pa je Hegseth umjesto toga najavio šestomjesečnu reviziju američkog vojnog prisustva u Evropi.
„To je revizija koju će neke zemlje pasti, a druge položiti s najvišim ocjenama“, upozorio je tada.
Dok predsjednik ove sedmice putuje u Tursku na dugo očekivani samit NATO-a, njegov bijes – i njegove prijetnje – ozbiljno opterećuju 77 godina star savez. Trump nikada nije bio posebno entuzijastičan kada je riječ o američkim sigurnosnim garancijama Evropi, ali je u posljednjih godinu dana postao još skeptičniji, tvrdeći da najstariji američki saveznici nisu bili uz njega kada mu je njihova podrška bila potrebna nakon što je pokrenuo rat protiv Irana.
Nikada nije izričito odbacio mogućnost pokušaja povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a, a vrijednost Saveza za SAD redovno dovodi u pitanje, tvrdeći da Washington praktično finansira evropsku sigurnost.
Trump je također prijetio da će preuzeti Grenland, teritoriju članice NATO-a Danske, a povremeno je pokazivao i određenu naklonost prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, za kojeg neki evropski zvaničnici strahuju da bi mogao planirati operacije na teritoriji NATO-a kako bi testirao odlučnost Saveza.
Vrijeme je da saveznici preuzmu odgovornost
Sve to stvorilo je napetu atmosferu uoči ovogodišnjeg samita, za koji je Trump rekao da mu prisustvuje nevoljko. Na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom prošlog mjeseca izjavio je da dolazi samo zato što je domaćin samita predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan, kojeg smatra prijateljem. Izvor upoznat sa situacijom rekao je da je Trumpu i njegovom timu privatno sugerirano kako bi nedolazak na samit, bez obzira na njegove razloge, predstavljao nepoštovanje prema Erdoğanu.
„Samit u Ankari pravo je vrijeme da naši saveznici pokažu da mogu preuzeti veći dio odgovornosti i vjerujem da upravo to predsjednik Trump očekuje“, rekao je američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker.
Evropski lideri nadaju se da će samit završiti bez većih sukoba te planiraju predstaviti nova obećanja o povećanju izdvajanja za odbranu kako bi ublažili Trumpovo nezadovoljstvo. Rutte je tokom svoje posjete Bijeloj kući u junu također pokušao smiriti tenzije.
Ipak, u privatnim razgovorima protekle sedmice brojni zvaničnici priznali su da nisu sigurni da će samit proteći mirno, s obzirom na predsjednikovo loše raspoloženje. Trump je iza zatvorenih vrata ljutito prigovarao zbog izostanka podrške NATO-a, a takvu retoriku prenio je i u javnost.
„Apsurdno je da SAD nastavljaju ovim jednostranim putem kada odnos nije uzajaman. Nisu bili uz nas!!!“, napisao je Trump na društvenim mrežama nekoliko dana prije samita.
Evropski lideri odbacili su njegove kritike, ističući da prije početka rata s Iranom nisu ni bili konsultirani. Mnoge zemlje obećale su vojnu pomoć za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, iako napetosti u tom strateški važnom plovnom putu i dalje usporavaju potpunu obnovu trgovačkog saobraćaja.
Visoki američki zvaničnici naveli su da će Hormuški moreuz biti jedna od tema razgovora u Ankari, ali su izrazili sumnju da evropske države imaju dovoljno vojnih kapaciteta da značajnije doprinesu eventualnim operacijama.
Trumpov sukob s evropskim liderima nije pokvario samit Grupe sedam u Francuskoj prošlog mjeseca. Naprotiv, ohrabren pozitivnim pomacima u razgovorima s Iranom, Trump je djelovao mnogo srdačnije čak i prema liderima koje je mjesecima ranije javno kritikovao.
Međutim, ubrzo nakon odlaska obnovio je sukob s italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, za koju je tvrdio da ga je „molila“ za zajedničku fotografiju. Ona ga je optužila da je izmislio priču, a umjesto da se tenzije smire, Trump je u nedjelju izjavio da mu je možda potrebna i „zabrana prilaska“ protiv nje. Jedan američki zvaničnik rekao je da narušeni odnosi između nekada bliskih lidera dodatno povećavaju neizvjesnost pred samit.
Tokom sastanka s Rutteom u Ovalnom uredu Trump je ponovio svoje uobičajene zamjerke saveznicima iz NATO-a.
„Samo želim lojalnost. Ne trebamo njihov novac, ne trebamo ništa. Imamo daleko najmoćniju vojsku na svijetu, ali želim samo lojalnost“, rekao je.
Teško je udovoljiti Trumpu
Rutte, koji posljednjih godinu i po s promjenjivim uspjehom pokušava upravljati Trumpovim raspoloženjima, nastojao je ublažiti predsjednikovu ljutnju grafikonima koji pokazuju rast evropske potrošnje za odbranu, za što je zasluge pripisao upravo Trumpovom pritisku.
„Ovaj grafikon predstavlja Trumpov bilion“, rekao je u jednom trenutku.
Istovremeno je blago osporio Trumpove tvrdnje o Iranu, ističući da je bilo „izolovanih slučajeva zbog kojih ste s pravom razočarani, ali gledano u cjelini, evropski saveznici ipak su bili uz vas“.
Rutte, bivši premijer Nizozemske, kojeg su zbog laskanja Trumpu često ismijavali, sličnu taktiku koristio je i prošle godine na samitu NATO-a u Hagu. Tada je uglavnom uspio – Trump je otišao hvaleći evropske lidere i ponovo potvrdivši privrženost članu 5. i kolektivnoj odbrani NATO-a.
Evropski zvaničnici priželjkuju sličan ishod i u Ankari, ali mnogima se takav scenario čini sve manje vjerovatnim. Trump nije odustao od ideje da SAD preuzmu Grenland, uporno tvrdeći da je taj otok važan za američku nacionalnu sigurnost, uprkos planu koji je Rutte početkom godine osmislio kako bi evropske zemlje ojačale odbranu na autonomnoj danskoj teritoriji.
„Za sada je jedino rješenje koje vidimo da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, ali ćemo nastaviti razmatrati i druge opcije“, rekao je jedan visoki američki zvaničnik uoči samita.
Pripreme za manje američko vojno prisustvo
Tokom posljednjih mjeseci Sjedinjene Države povlačile su vojnike iz Evrope mnogo brže nego što su mnogi evropski zvaničnici očekivali, iako Trump već godinama prijeti smanjenjem američkog vojnog prisustva na kontinentu.
Iako je ovog proljeća djelovao iznenađeno kada je Pentagon objavio da obustavlja planiranu rotaciju vojnika kroz Poljsku, Trump je ipak podržao odluku o povlačenju 5.000 vojnika iz Njemačke. Neposredno prije toga njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da su Sjedinjene Države bile „ponižene“ u ratu s Iranom.
„Ne bi trebalo biti nikakvo iznenađenje što provodimo reviziju rasporeda naših snaga niti što bi ta revizija mogla dovesti do prilagođavanja našeg vojnog prisustva“, rekao je jedan visoki zvaničnik administracije prije samita u Ankari.
Ipak, takve promjene zbunjuju evropske saveznike koji pokušavaju planirati budućnost u kojoj Sjedinjene Države više neće biti glavni garant sigurnosti kontinenta.
„Samit pruža priliku da Sjedinjene Države preciziraju šta planiraju povući iz Evrope i da se sa saveznicima dogovore kako popuniti nastale praznine u vojnim sposobnostima. Pitanje je da li je Trumpova administracija spremna na to“, napisao je Stephen Wertheim, viši saradnik Carnegie Endowment for International Peace.
„Saveznicima je potrebna jasna poruka iz Washingtona o tome šta ostaje, šta odlazi i kada će se to dogoditi. A da bi se to desilo, Washington najprije mora donijeti konačnu odluku.“
Mnogi strahuju da bi svako smanjenje američkog vojnog prisustva moglo dodatno ohrabriti Rusiju, čija je ofanziva u Ukrajini zastala. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će večeri lidera u Ankari, ali neće učestvovati na zvaničnim sastancima samita, što pokazuje da ambicije Kijeva za članstvo u NATO-u još nisu ostvarene. Ipak, u srijedu će se odvojeno sastati s Trumpom.
Trump, kojem je pažnju posljednjih sedmica zaokupio rat s Iranom, u posljednje vrijeme govori s određenim uvažavanjem o Zelenskom i njegovoj sposobnosti da nastavi otpor protiv znatno jačeg protivnika. Evropske države planiraju obećati desetine milijardi eura nove vojne pomoći Ukrajini kako bi pokazale Trumpu da su spremne finansirati nastavak odbrane zemlje.
Hoće li to biti dovoljno da se očuva mirna atmosfera na ovosedmičnom samitu, ostaje da se vidi.