Med se dugo smatrao narodnim lijekom i zdravijom alternativom bijelom šećeru, ali naučna istraživanja sve više potvrđuju da njegova uloga u prehrani nadilazi običan zaslađivač.
Nije svaki med isti: razlika između sirovog i prerađenog
Važno je razumjeti da med koji se nalazi u tekućem obliku u supermarketima često nije isti kao onaj u svom prirodnom stanju. Većina komercijalnog meda prolazi kroz proces pasterizacije, pri kojem se zagrijava na oko 70 °C. Time se uništavaju moguće bakterije i usporava kristalizacija, ali se gube i brojni korisni sastojci poput enzima, vitamina i minerala.
Sirovi med, s druge strane, nije pasterizovan niti filtriran. Ne zagrijava se iznad 35 °C, što je približno temperatura u košnici, pa zadržava svoje prirodne nutrijente, uključujući pelud i propolis. On je obično mutniji i brže kristalizira, što je prirodan proces koji ne utiče na kvalitet.
Koristan za srce i metabolizam
Jedna velika analiza 18 kliničkih studija sa Univerziteta u Torontu, koja je uključila više od 1000 ispitanika, pokazala je da umjerena konzumacija meda može pozitivno djelovati na kardiometaboličko zdravlje.
Dnevni unos od oko 40 grama meda (dvije kašike) tokom osam sedmica doveo je do smanjenja ukupnog i “lošeg” LDL holesterola, kao i triglicerida, dok je porastao “dobri” HDL holesterol.
Najbolje rezultate pokazali su sirovi i monoflorni medovi, poput bagremovog i meda od djeteline.
Utjecaj na šećer u krvi
Iako med sadrži oko 80% šećera, istraživanja pokazuju da može imati povoljniji učinak na glukozu u krvi nego obični šećer. To se objašnjava prisustvom posebnih “rijetkih šećera” i antioksidansa koji mogu poboljšati metabolički odgovor i smanjiti inzulinsku rezistenciju.
Ipak, osobe s dijabetesom trebaju biti oprezne jer med i dalje može podići nivo šećera u krvi.
Dobar i za mozak i raspoloženje
Polifenoli u medu djeluju kao snažni antioksidansi koji štite moždane stanice od oksidativnog stresa. Neka istraživanja pokazuju da redovna konzumacija meda može poboljšati pamćenje i kognitivne funkcije.
Također se povezuje sa smanjenjem stresa jer može utjecati na hormone koji regulišu reakciju organizma na stres.
Tradicionalna upotreba s naučnom potvrdom
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje med kao pomoć pri ublažavanju kašlja kod djece starije od godinu dana. Također se pokazao korisnim u zacjeljivanju rana zbog antibakterijskih svojstava.
Osim toga, djeluje kao prebiotik jer hrani dobre bakterije u crijevima i doprinosi zdravlju probave i imuniteta.