Naučnici su napravili najdetaljniji prikaz planetarnog sistema oko Barnardove zvijezde, jednog od nama najbližih zvjezdanih sistema.
Barnardova zvijezda nalazi se na udaljenosti od samo 5,96 svjetlosnih godina od Zemlje i druga je najbliža zvijezda našem Sunčevom sistemu nakon sistema Alfa Kentauri.
Oko nje su 2025. godine otkrivene četiri egzoplanete. Sve su manje od Zemlje i Venere, ali veće od Marsa, tip planeta koji ne postoji u našem vlastitom planetarnom sistemu.
Ipak, nova analiza donijela je razočaranje za one koji se nadaju pronalasku života izvan Zemlje.
Planete imaju neobičan sastav
Istraživači sa Univerziteta u Cambridgeu analizirali su hemijski sastav Barnardove zvijezde i zaključili da bi njene planete mogle biti bogate rijetkim mineralom periklazom.
Na Zemlji se ovaj mineral nalazi stotinama kilometara ispod površine, a nastaje u dubokim slojevima planete.
Problem je u tome što periklaz nema sposobnost skladištenja vode kao minerali koji se nalaze na Zemlji.
"Barnardova zvijezda ima mnogo magnezija u poređenju s drugim zvijezdama, pa je vjerovatno da su i njene planete bogate magnezijem", objasnio je Zander Bern s Cambridgeovog Instituta za astronomiju.
Bez atmosfere i bez uslova za život
Naučnici smatraju da su planete oko Barnardove zvijezde od samog početka imale male šanse za razvoj života.
Razlog je njihova ekstremna blizina zvijezdi. Čak i najudaljenija planeta u tom sistemu kruži deset puta bliže svojoj zvijezdi nego Merkur oko Sunca.
Zbog male gravitacije i snažnog djelovanja zvijezde, njihove atmosfere bi se vremenom jednostavno izgubile u svemiru.
Istraživači procjenjuju da su planete možda mogle zadržati atmosferu najviše dvije milijarde godina, dok je cijeli sistem star oko 10 milijardi godina.
Na jednoj strani vječni dan, na drugoj vječna noć
Blizina zvijezde donijela je još jednu neobičnu posljedicu. Sve četiri planete su plimno zaključane.
To znači da jedna strana planete stalno gleda prema zvijezdi, dok je druga uvijek okrenuta prema mraku svemira.
Jedna hemisfera je tako u vječnom danu, dok druga ostaje u vječnoj noći.
Iako ove planete vjerovatno nisu pogodne za život, naučnici smatraju da njihovo proučavanje može pomoći u pronalasku drugih svjetova koji bi mogli imati bolje uslove.
Buduće misije, poput ESA-inog teleskopa Plato, mogle bi otkriti još mnogo malih kamenitih planeta sličnih Zemlji.
Istraživači vjeruju da bi povezivanje sastava zvijezde i planeta moglo postati jedan od ključnih načina za otkrivanje mjesta gdje bi život izvan Zemlje mogao postojati.