Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, donijela je rješenje kojim je imenovana Komisija za davanje stručne ocjene u postupcima izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju gasovoda 'Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska', jednog od ključnih energetskih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH.
Međutim, od pet članova Komisije samo jedan je, sudeći prema imenu, Bošnjak.
Zašto je Vlada FBiH dala saglasnost na ovakav sastav?
Naime, Komisijom predsjedava Ivan Topić, predstavnik Federalnog ministarstva prostornog uređenja, dok su članovi Elmir Škulj u ime Vlade Srednjobosanskog kantona, Veronika Galić kao predstavnik Vlade Zapadnohercegovačkog kantona, Martina Miličević u ime Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Daniel Skočibušić u ime Vlade Livanjskog kantona.
Za osobu koja će pružati administrativnu podršku u komisiji je imenovana Christina Knežević iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
S obzirom na diskriminaciju Bošnjaka pri zapošljavanju, u kantonima u kojima vlada HDZ BiH moguće da i nema Bošnjaka koji su mogli biti imenovani u sastav ove komisije, što svakako treba provjeriti, ali šta je s Bošnjacima u resornom federalnom ministarstvu.
Je li to nema nijednog koji bi mogao voditi ovu komisiju ili se izašlo u susret HDZBiH pa su Bošnjaci i u ovom slučaju diskriminirani?
Kad su pitanju Bošnjaci krši se princip proporcionalne zastupljenosti
Na ova pitanja mora odgovoriti Vlada FBiH.
Ovakav sastav komisije narušava obavezu proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u BiH, a u samom startu ova komisija ne ulijeva povjerenje i takav odnos u sastavu tijela koje odlučuje o strateški važnom infrastrukturnom projektu već je stvorio sumnje, a ovo tijelo još nije ni počelo s radom.
Inače, zadatak Komisije je da u postupcima izdavanja urbanističkih saglasnosti izvrši stručnu ocjenu dokumentacije za izgradnju gasovoda, provjeri usklađenost idejnih projekata sa Zakonom o gasovodu 'Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska', kao i sa važećim propisima iz oblasti prostornog uređenja i građenja, te definiše urbanističko-tehničke uslove kao osnov za dalje postupanje u realizaciji projekta.