Konferencija „Obrazovanje odraslih kao snaga razvoja zajednice – Vizija budućnosti“ održana je danas u Sarajevu u organizaciji DVV International i Savjeta za obrazovanje odraslih Kantona Sarajevo. Istaknuto je da cjeloživotno učenje predstavlja mnogo više od prekvalifikacije i dokvalifikacije – ono je otvoren, inkluzivan put za sve koji žele graditi nove kompetencije i ostati aktivni sudionici društvenih i ekonomskih promjena.
Učesnici su naglasili da sektor obrazovanja odraslih u BiH i dalje opterećuju ključni izazovi, među kojima su uspostavljanje sistema kvaliteta, usklađenost s tržištem rada, priznavanje stečenih vještina i osiguranje stabilnog finansiranja. Upravo zato obrazovanje odraslih mora biti odgovor društva na sve dinamičnije zahtjeve tržišta rada, jer učenje ne prestaje izlaskom iz formalnog obrazovnog sistema. U okviru konferencije prvi put je u BiH održan i Obrazovni sajam, na kojem su nastupile ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih.
Direktorica DVV International za BiH Dženita Džano podsjetila je da je izgradnja sistema obrazovanja odraslih započela prije 25 godina dolaskom DVV-a, te naglasila da EU postavlja cilj učešća od 60 posto odraslih u procesima učenja do 2030. godine. Istaknula je da je BiH od tog cilja daleko, što mora biti poticaj za ambiciojniji pristup, jasnu strategiju i tretiranje obrazovanja odraslih kao pokretača razvoja i evropskog puta zemlje.
Predsjednik Privredne komore KS Muamer Mahmutović naglasio je da bez obrazovane radne snage nema privrednog napretka. Pomoćnica načelnice Općine Novo Sarajevo Adela Velagić istaknula je da ulaganje u obrazovanje odraslih znači ulaganje u razvoj zajednice. Predstavnica Ambasade Njemačke u BiH Renata Rat podsjetila je da Njemačka ima dugu tradiciju i snažnu infrastrukturu u ovom sektoru, te da obrazovanje odraslih jača demokratiju i društvenu koheziju.
Predsjednik Savjeta za obrazovanje odraslih KS Zlatan Saračević naglasio je da naredne godine moraju biti posvećene uvođenju savremenih andragoških praksi, digitalnih rješenja i jačanju saradnje s poslodavcima. Istaknuo je da obrazovanje odraslih mora biti inkluzivno, dostupno osobama starijim od 50 godina, ženama, osobama s invaliditetom i drugim ranjivim grupama.
Doc. dr. Amina Isanović Hadžiomerović sa Filozofskog fakulteta UNSA poručila je da zakoni moraju biti usklađeni s potrebama tržišta rada i da finansiranje ostaje najveći izazov. Navela je da BiH nema studij andragogije, ali da DVV godinama podržava andragoške obuke, te najavila upis prve grupe polaznika obuke na Filozofskom fakultetu.
Iskustva Hrvatske predstavio je Andrej Marušić iz Ustanove „Dante“, naglasivši da su ključni problemi s kojima su se i oni susretali slični onima u BiH: neusaglašeni programi, nedostatak finansiranja, nizak nivo učešća odraslih i nepostojanje sistemskog priznavanja vještina. Novi zakon u Hrvatskoj, kako je rekao, donio je jasne standarde i mogućnost vaučerskog finansiranja.
Na panelu „Gdje smo sad“ zaključeno je da je finansiranje i dalje najslabija tačka sistema, ali da se paralelno mora raditi na podizanju kvaliteta i jačanju povjerenja poslodavaca. Učesnici su naglasili da tržište rada trpi zbog manjka radne snage i velike nezaposlenosti, što ukazuje na strukturne probleme i nedostatak komunikacije između poslodavaca, ustanova i države.
Istaknuto je i da obrazovanje odraslih predstavlja jedan od najvažnijih pokretača društvenog i ekonomskog razvoja, te da bez njegovog jačanja BiH neće moći pratiti evropske standarde ni zahtjeve savremenog tržišta rada.