Očekivanja u Rusiji su velika uoči planiranog samita u petak između ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trumpa.
Moskva vidi priliku za resetovanje odnosa s Washingtonom, pri čemu zvaničnici Kremlja nagovještavaju mogućnost postizanja dogovora sa SAD o infrastrukturi i energiji na Arktiku i šire, dok ruski državni mediji naglašavaju ono što predstavljaju kao nadolazeću nagodbu između dvije ravnopravne velike sile, piše Wall Street Journal.
O čemu će razgovarati
"Neokonzervativci i drugi ratni huškači neće se smiješiti kada se dvojica čelnika susretnu. Dijalog Putina i Trumpa donijet će nadu, mir i globalnu sigurnost", rekao je Putinov savjetnik Kirill Dmitrijev.
Iako je "ukrajinsko pitanje" proglašeno glavnom temom sastanka, na Aljasci će se, prema riječima ruskog zastupnika Sergeja Gavrilova, raspravljati, kako je on rekao o "puno važnijim globalnim pitanjima". Među njima su i ambiciozni planovi za gospodarsku i infrastrukturnu saradnju u Arktiku.
Bivši ambasador i donedavni čelnik ruske diplomatske akademije Aleksandar Jakovenko napisao je u autorskom tekstu za državnu agenciju RIA da je "rješavanje rata u Ukrajini, koji je Zapad odavno izgubio, postalo sporedno pitanje u odnosima SAD i Rusije, tek prepreka normalizaciji koju moramo zajedno prevladati".
Inače, od najave summita, ruski mediji su puni priča o posebnom američkom izaslaniku Steveu Witkoffu i Dmitrijevu koji se u Moskvi druže na večerama. A kada je riječ o Ukrajini, gdje traje najkrvaviji rat na teritoriji Evrope u posljednjih nekoliko desetljeća, nema naznaka da Putin namjerava ponuditi značajan kompromis. Prema Witkoffu njegova ponuda jest prekid vatre ako Kijev pristane predati teritoriju, uključujući velike gradove koje ruske snage nisu uspjele zauzeti u invaziji koja je počela 24. februara 2022. godine.
Hoće li Putin pristati na ustupke
Zapadni diplomati i ruski analitičari mišljenja su kako Putin vjeruje da pobjeđuje na bojištu te da bi njegov izvorni cilj, svrgavanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i postavljanje marionetske vlasti u Kijevu, mogao biti nadohvat ruke sada kada Washington više ne financira ukrajinsko oružje.
"Kako bi izbjegao sukob s Trumpom, možda će pristati na neke ustupke, ali neće prekinuti rat", predviđa ruski politički analitičar Abbas Galjamov, koji je nekad Putinu pisao govore, a danas živi u egzilu i kritikuje Kremlj.
Galjamov dodaje da bi Putinov idealni scenarij bio odvojiti pitanje odnosa s Amerikom od pitanja Ukrajine, u nadi da će druga politička i gospodarska pitanja učiniti Ukrajinu nevažnom za Trumpa. Činjenica da se Putin i Trump uopće sastaju, i to u SAD, već je pobjeda za Putina, jer pomaže u vraćanju međunarodnog ugleda čovjeku kojega na Zapadu smatraju političkim otpadnikom i protiv kojega Međunarodni kazneni sud u Haagu ima izdanu tjeralicu zbog ratnih zločina.
"Sada može reći: 'Pokušali ste me izolirati, a ja se sastajem s američkim predsjednikom dok vi Evropljani morate klečati i zvati ga taticom'", rekao je povjesničar Sergej Radčenko sa Sveučilišta Johns Hopkins.
Trump je pred summit pustio da istekne rok za uvođenje novih sankcija Rusiji, što evropski diplomati vide kao znak Moskvi da Amerika neće vršiti ozbiljniji dodatni pritisak na Kremlj, bez obzira na razvoj događaja u Ukrajini.
Uvjeren u pobjedu
"Putin je potpuno uvjeren, a to mu stalno govori Glavni štab, da će uz još malo pritiska ukrajinska crta odbrane pasti", navela je Aleksandra Prokopenko iz think tanka Carnegie Russia Eurasia Center, bivša savjetnica ruske centralne banke.
Neki moskovski analitičari, kao mogući ustupak u Aljasci, navode Putinovu ponudu "ograničenog" prekida zračnih napada, koji su posljednjih mjeseci ubili stotine civila u ukrajinskim gradovima. To bi odgovaralo Rusiji jer su ukrajinski protunapadi bespilotnim letjelicama teško oštetili ruske rafinerije nafte i vojnu industriju te poremetili civilno zrakoplovstvo.
Napadi iz zraka mogli bi se nastaviti kad Rusija obnovi zalihe projektila i dronova te popravi štetu. Ovog ljeta ruske snage pojačale su kopnenu ofanzivu u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, s ciljem okruživanja gradova Pokrovska i Mirnohrada. U isto vrijeme, protesti protiv zakona koji bi antikorupcijskim tijelima ograničio samostalnost pokazali su veliko nezadovoljstvo Zelenskim.
Prema ruskom prijedlogu uoči summita u Aljasci, Kijev bi Rusiji predao snažno utvrđeni sjeverni dio Donjecke oblasti u zamjenu za prekid vatre. Inače, na to području su veliki industrijski gradovi.
Zelenskij je odbio taj zahtjev, rekavši da neće predati ukrajinsku teritoriju i podsjetio na rusku historiju kršenja prekida vatre i međunarodnih sporazuma. Evropski čelnici podržali su Kijev, ističući da svaki teritorijalni ustupak mora biti obostran i uz sigurnosna jamstva.
Trump je jučer rekao da se s Putinom sastaje kako bi "ispitao" postoji li mogućnost mirovnog dogovora, prijeteći da će napustiti pregovore ako zaključi da dogovor nije moguć. Dodao je i da će tražiti povlačenje Rusije iz nekih okupiranih dijelova Ukrajine.
"Pokušat ćemo vratiti dio tog područja Ukrajini", kazao je on.
Međutim, ruskoj javnosti se poručuje da očekuju ukrajinsku predaju, a ne prekid vatre. Još manje se očekuje rusko povlačenje. Glavni ratni propagandist ruske državne televizije Aleksandar Sladkov je rekao kako bi svaki prekid vatre s Kijevom trajao najviše šest mjeseci.
"Nakon toga slijedi novi rat, s jačim i ponovo naoružanim neprijateljem. Pobjeda Rusije u specijalnoj vojnoj operaciji neizbježna je", istakao je on.
Takve izjave odražavaju dominantnu poruku na ruskim TV ekranima.
"Moramo pobijediti. U toku je strašan rat i neće završiti sastankom na Aljasci”, rekao je nedavno poznati propagandist Vladimir Solovjov.
Slično smatra i vojni analitičar Kirill Fjodorov.
"Specijalna vojna operacija igra može završiti samo potpunom pobjedom. I Zelenski i Kremlj to znaju, a Trump je poslovni čovjek iz devedesetih u predsjedničkoj fotelji pa samo izmišlja dogovore”, rekao je Fjodorov, piše Wall Street Journal.