Najnovije očitanje Sata Sudnjeg dana pokazuje da se čovječanstvo nalazi svega 85 sekundi od ponoći, trenutka koji simbolizira globalnu katastrofu. Riječ je o najbližoj poziciji u historiji, a naučnici upozoravaju da je hitna akcija potrebnija nego ikada prije.
Odluku o pomjeranju sata donio je Odbor za nauku i sigurnost pri Biltenu atomskih naučnika (Bulletin of the Atomic Scientists) 27. januara 2026. godine, naglašavajući da se svijet suočava s opasnom kombinacijom nuklearnih, tehnoloških, bioloških i klimatskih prijetnji.
Šta je zapravo Sat Sudnjeg dana?
Sat Sudnjeg dana nije običan sat koji mjeri vrijeme. Riječ je o simboličnom alatu koji pokazuje koliko je čovječanstvo blizu samouništenja izazvanog vlastitim odlukama i tehnologijom. Kazaljke ne mjere minute i sate, već nivo globalnog rizika, a ponoć označava katastrofalno uništenje civilizacije.
Sat je prvi put predstavljen 1947. godine, u jeku ranog Hladnog rata, kada je primarna prijetnja bilo nuklearno oružje. S vremenom se njegov fokus proširio te danas obuhvata i klimatske promjene, biološke prijetnje i nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju.
Ko je osmislio ovaj simbol koji ledi krv u žilama?
Vizualni identitet Sata Sudnjeg dana osmislila je umjetnica Martyl Langsdorf 1947. godine za prvo izdanje časopisa Bulletin of the Atomic Scientists. Inspiraciju je pronašla u razgovorima sa naučnicima koji su sudjelovali u razvoju nuklearnog oružja.
Umjesto složenih ilustracija, odlučila se za jednostavan, ali snažan simbol, sat, koji jasno poručuje koliko malo vremena čovječanstvu preostaje za donošenje ispravnih odluka.
Ko danas odlučuje o pomjeranju kazaljki?
U prvim desetljećima o položaju sata odlučivao je urednik Bulletina Eugene Rabinowitch, u saradnji s naučnicima iz cijelog svijeta. Nakon njegove smrti 1973. godine, odgovornost je preuzela uprava Bulletina.
Od 2008. godine, vrijeme na Satu Sudnjeg dana određuje Odbor za nauku i sigurnost, sastavljen od stručnjaka za nuklearnu tehnologiju, klimatske promjene i druge globalne rizike. Odbor se redovno savjetuje i s uglednim naučnicima, uključujući dobitnike Nobelove nagrade, prije donošenja odluke.
Zašto je 2026. proglašena najopasnijom godinom do sada?
Prema službenom saopćenju Biltena atomskih naučnika, sat je pomjeren s 89 na 85 sekundi do ponoći zbog eskalacije više globalnih prijetnji istovremeno.
Ključni razlozi za ovu odluku uključuju:
- rastuće prijetnje nuklearnim oružjem
- ubrzani razvoj umjetne inteligencije bez jasnih međunarodnih pravila
- biološke sigurnosne rizike
- kontinuiranu klimatsku krizu
Naučnici upozoravaju da bez hitnih međunarodnih sporazuma, ograničavanja nuklearnih arsenala i regulacije novih tehnologija, rizik od globalne katastrofe nastavit će rasti.
Sat koji ne otkucava – ali upozorava
Od svog nastanka 1947. godine, Sat Sudnjeg dana resetiran je 27 puta, a svako pomjeranje izazivalo je zabrinutost i rasprave širom svijeta. No nikada do sada kazaljke nisu bile bliže ponoći nego danas.
Poruka naučnika jasna je i nimalo umirujuća: vrijeme za djelovanje gotovo je isteklo.